Europska unija promašit će cilj da do 2030. dovrši jezgru svoje Trans-europske prometne mreže (TEN-T), pokazuje najnovije izvješće Europskog revizorskog suda.
Revizori su analizirali osam najvećih projekata – ključne željezničke, cestovne i vodene veze koje bi trebale povezati najvažnije luke, zračne luke i urbana središta. Zaključak je porazan:
• Pet od osam megaprojekata tijekom posljednjih šest godina nakupilo je dodatne četiri godine kašnjenja u prosjeku. • Četiri projekta već sada je nemoguće završiti do kraja desetljeća.
Najveća kašnjenja
• Željeznička pruga Lyon–Torino sada se očekuje 2033., čak 18 godina nakon prvotno planiranog roka. • Brennerski bazni tunel pomaknut je na 2032., odnosno 16 godina poslije zadanog termina. • Kanal Seine–Nord Europe, koji bi trebao spojiti pritoku Seine s vodnim putovima prema sjeveru, kasni rekordnih 22 godine.
Eksplozija troškova
Šest od osam projekata probilo je proračun za milijarde eura. Primjeri:
• „Rail Baltica”, tračnična veza koja Baltik spaja s ostatkom kontinenta, poskupjela je s 4,6 na više od 18 milijardi eura – gotovo četiri puta. • Cijena kanala Seine–Nord Europe porasla je 225 % na 5,4 milijarde eura. • Lyon–Torino skočio je 127 % na 11,8 milijardi eura.
Jedini svjetliji trenuci su rumunjska autocesta A1 (troškovi smanjeni 11 %) i poljska željeznička pruga E59 (pad od 18 %).
Ukupno je iz proračuna EU do sada izdvojeno 15,3 milijarde eura za osam promatranih projekata, od čega je 7,9 milijardi isplaćeno u posljednjih nekoliko godina. Unatoč tome, revizori upozoravaju da se ni nakon tri desetljeća planiranja ne nazire obećani skok u brzini i pouzdanosti putničkog i teretnog prometa kroz Uniju.