Kijevska ulica Bankova prošlog je tjedna nudila neobičan prizor: iransko veleposlanstvo otvorilo je knjigu sućuti za pokojnog ajatolaha Alija Hamneija, poginulog u američko-izraelskom zračnom napadu na Teheran. U mramornoj dvorani gorjele su svijeće, odzvanjala je tužna glazba – ali nije bilo redova. Teško je zaboraviti da upravo iranski dronovi tipa Šahed četiri godine paraju ukrajinsko nebo dok Moskva zasipa gradove.
Rat u Perzijskom zaljevu sada se prepliće s ratom u Europi i, prema riječima bivšeg ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova, donosi „istodobno rizike i prilike”.
• Rizici: Bijela kuća preusmjerava pozornost i sredstva na Bliski istok; bogate države naglo dižu potražnju za protuzračnom obranom, pa bi Ukrajina mogla ostati bez preskupih raketa Patriot koje joj kronično nedostaju. • Prilike: Zaljevske zemlje traže iskustvo i tehnologiju Kijeva u rušenju Šaheda. Ukrajina bi mogla prodati presretačke dronove ili privući investicije u domaću proizvodnju.
„Kad je Washington započeo ovaj rat, Putin se nasmiješio u Kremlju. Pokazao je da je njegova doktrina ‘sila je zakon’ izvediva”, kaže Reznikov, koji se upravo vratio u Kijev nakon što je danima bio zapleten u izraelskoj blokadi zračnog prometa.
Predsjednik Volodimir Zelenski spreman je, tvrdi, mijenjati jeftine ukrajinske dronove-presretače za Patriote te dijeliti znanje s državama Zaljeva: „Primili smo signale partnera; njihove civile pogađaju iranski Šahedi. Otvoreni smo pomoći.” Delegacije više arapskih zemalja već su, doznaje se, obišle Kijev u potrazi za rješenjima.
Moskva zasad oprezno balansira. Glasnogovornik Dmitrij Peskov poručuje: „Rat koji traje nije naš. Uzet ćemo koristi gdje god možemo.” Viši analitičari upozoravaju da bi dulji sukob mogao podići cijenu nafte i tako napuniti ruski ratni proračun iscrpljen sankcijama.
Američki izvori tvrde da Rusija Iranu daje podatke o lokacijama američkih snaga, no jedan europski obavještajac smatra to teško spojivim s Kremljovom željom da održi „pregovore” s administracijom Donalda Trumpa, koja optužbe zasad odbacuje.
U Kijevu malo tko tuguje za ajatolahom. Ukrajinski veleposlanik u Južnoj Africi Oleksander Šerba javno je odbio potpisati knjigu sućuti, poručivši Teheranu: „Vaši su čelnici sukrivci za beskrajnu bol ukrajinskih civila.”
Kako se fronta širi, u Ukrajini raste bojazan da će rat dvaju drugih sila progutati i ono malo zapadne pozornosti koja joj je preostala – dok se iz Kremlja, kako sarkastično primjećuju u Kijevu, već čuje zadovoljno trljanje ruku.
