Europska unija ovoga tjedna započinje dvostruku azijsku turneju kojoj je cilj učvrstiti partnerstvo s Japanom i istodobno testirati sve labavije odnose s Kinom.
U srijedu će predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskoga vijeća António Costa i visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas s japanskim domaćinima u Tokiju potpisati dugo pripreman sporazum o rijetkim zemljama i drugim kritičnim mineralima. Postavit će i temelje za budući sigurnosni dogovor, čime Bruxelles nastoji smanjiti ovisnost o kineskim lancima opskrbe – od električnih vozila do zelenih tehnologija.
Samo dan poslije, ista će trojka sletjeti u Peking kako bi obilježila 50 godina diplomatskih odnosa EU-a i Kine. No umjesto slavljeničkog tona, očekuje se da će jednodnevni sastanak ogoliti razmjere razmimoilaženja.
Kritični jaz: trgovinski minus od 400 milijardi eura EU Kina prelazi u minus veći od 400 milijardi eura, a Bruxelles Peking optužuje za subvencije, ograničen pristup tržištu i zaštitu nacionalnih šampiona. Redoviti trgovinski dijalog ove godine uopće nije održan, pa su očekivanja minimalna. Von der Leyen je ponovno zaoštrila retoriku nazvavši gospodarske odnose „neuravnoteženima i neodrživima” te zatražila otvaranje kineskog tržišta i ublažavanje kontrola izvoza kritičnih materijala.
Strah od ucjena minerala Kineske zabrane izvoza pojedinih rijetkih minerala EU-u su pokazale koliko Peking može „udariti gdje najviše boli kada to geopolitika zahtijeva”, upozorava Byford Tsand iz ECFR-a. Stoga je partnerstvo s Japanom signal šireg strateškog zaokreta: diversifikacija, ne konfrontacija.
„Japan je već povukao odlučnije poteze u smanjivanju oslonca na kineske isporuke”, ističe Jeroen Groenewegen-Lau iz MERICS-a i dodaje da Europa razmatra sličan miks rudarenja, recikliranja i umrežavanja s trećim državama.
Peking između Bruxellesa i Washingtona Sjedinjene Države pritišću Europu da postroži stav prema drugom najvećem trgovinskom partneru. Istodobno Kina, tvrdi William Yang iz International Crisis Groupa, „pokušava natjerati EU da preispita odnose s Washingtonom” i predstavlja se kao branitelj „međunarodnog trgovinskog poretka” nasuprot američkom protekcionizmu.
No rat u Ukrajini taj je manevar učinio težim. EU posljednjim paketom sankcija protiv Moskve zahvatio je i nekoliko kineskih kompanija, na što je kinesko ministarstvo trgovine odgovorilo upozorenjem na „ozbiljne negativne posljedice” po bilateralnu razmjenu. Prema navodima diplomatskih izvora, šef kineske diplomacije Wang Yi nedavno je Kallas izravno poručio da Kina „ne može priuštiti da Rusija izgubi” rat – izjava koju Bruxelles tumači kao potvrdu dubokog strateškog partnerstva Pekinga i Moskve.
Dilema u tri poteza
- Ojačati veze s Japanom i drugim azijskim demokracijama.
- Smanjiti trgovinski jaz i tehnološku ovisnost o Kini.
- Istodobno sačuvati jedinstveni europski front prema Washingtonu i Pekingu.
„Europa nema iluzija da će ovaj vrh donijeti velike preokrete dok su i EU i Kina uvučene u pregovore sa SAD-om”, zaključuje Abigaël Vasselier iz MERICS-a.
S tako postavljenim parametrima, put od Tokija do Pekinga bit će kratak, ali politički dug – i za europske lidere vjerojatno najosjetljiviji ispit njihove indo-pacifičke strategije dosad.
