Europska uredba o transparentnosti i ciljanoj političkoj reklami, čije ključne odredbe stupaju na snagu 10. listopada, zatrla je praksu preciznog "+boostanja" birača po vjeri, rasi ili seksualnoj orijentaciji.
Prema pravilima:
- svaki politički, izborni ili društveni oglas mora jasno navesti tko ga plaća, iznos potrošenog novca, kojoj je publici namijenjen i za koje izbore se koristi;
- platforme su dužne omogućiti javno praćenje tih podataka.
Veliki digitalni igrači povlače ručnu kočnicu. Meta – vlasnik Facebooka i Instagrama – objavila je da će, jer se teško može uskladiti s uredbom, u EU-u potpuno ukinuti političke i izborne oglase. Google razmatra sličan potez zbog pravne neizvjesnosti i mogućih kazni.
Posljedice za kampanje Bez plaćenog targetiranja stranke gube brz i jeftin put do birača, osobito manje opcije koje su dosad živjele na digitalnim boostovima. Analitičari predviđaju da bi najizloženija mogla biti Možemo!, čija je publika mlađa i većinom online, ali ni HDZ ni SDP ne zaostaju po aktivnostima na mrežama.
Stranke sada:
• osmišljavaju više „organskog” sadržaja – videa, objava i podcasta koji bi samostalno postajali viralni;
• grade baze mail pretplatnika i WhatsApp grupa;
• jačaju teren putem aktivista;
• razmatraju angažman influencera, iako je to skuplje i riskantno zbog moguće „maskirane” propagande.
Primjeri prilagodbe
• Možemo! poziva simpatizere da se pretplate na newsletter i ističe kako njihovi video-zapisi „nerijetko dosegnu milijune pregleda” bez plaćenog boosta.
• SDP razvija vlastitu aplikaciju za komunikaciju članova i simpatizera.
• HDZ, prema riječima premijera Andreja Plenkovića, traži od članstva da osobnim objavama „preuzme teret prenošenja poruka” koje će ubuduće biti skuplje platiti.
Reakcije iz politike
• Ministar Davor Božinović podržava „uvođenje reda” nakon godina prikrivenih kampanja.
• Eurozastupnica Biljana Borzan tvrdi da će uredba pokazati stvarni, a ne plaćeni dojam popularnosti.
• Mostov Nikola Grmoja drži da „briselski birokrati” žele utišati suverenističke glasove.
Cijena prijašnjih kampanja sugerira koliko bi promjena mogla boljeti: na parlamentarnim izborima 2024. HDZ je potrošio oko 2 milijuna eura, a SDP oko 1,5 milijuna, pri čemu je potonji veći dio budžeta usmjerio u digitalne oglase.
Dok Bruxelles zatvara vrata mikro-targetiranju, političke poruke ponovno će tražiti put do birača – ovaj put bez algoritamske prečice i uz povratak staroj, skupljoj disciplini: radu na terenu.