Bruxelles/Copenhagen – Sigurnosni alarmi trešte diljem Europe dok se čelnici 27 država članica okupljaju na izvanrednom summitu u danskoj prijestolnici. Sam dolazak delegacija dodatno je dramatiziran: zračna luka u Kopenhagenu prošli je tjedan nakratko bila paralizirana zbog tajanstvenih dronova koje je Danska opisala kao "hibridni napad", a ruski borbeni zrakoplovi u više su navrata ušli u zračni prostor NATO-a.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stoga je na dnevni red uvrstila temu koja je do prije godinu dana bila gotovo nezamisliva – kolektivne vojne sposobnosti Unije. Među prijedlozima ističe se izgradnja "zida dronova", mreže senzora i presretača koja bi otkrivala, pratila i rušila bespilotne letjelice, te mehanizmi za brži odgovor na ulaske neprijateljskih zrakoplova u europsko nebo.
„Scrambling fighter jets is NATO’s job“, podsjetio je jedan visoki dužnosnik EU-a, dodajući da je zadaća Unije „ojačati spremnost i alate kako bismo, kad zatreba, mogli odgovoriti na zajedničke prijetnje“.
Strah od "franc-ferdinandovskog trenutka" – iznenadne iskre koja bi mogla uvući kontinent u rat – tiho se provlači hodnicima. Poljska je u nedjelju na kratko zatvorila dio svojeg neba nakon masovnog ruskog raketiranja Ukrajine, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je: „Putin will not wait to finish his war in Ukraine ― he will open up some other direction“.
Financije razdvajaju, prijetnja ujedinjuje
Kada je riječ o prijetnjama, konsenzus je lak; pitanja tko će platiti i koliko – znatno teža. Ukrajini će iduće godine nedostajati oko 23 milijarde američkih dolara, a Bruxelles želi do jeseni pronaći održiv izvor pomoći. Von der Leyen zagovara tzv. reparacijski zajam od 140 milijardi eura, financiran prihodima od zamrznute ruske imovine. Primjerice Mađarska i Slovačka taj bi novac rado vidjele u svojim tvornicama oružja, dok su Nizozemska, Švedska i Njemačka oprezne prema novom zaduživanju.
Glavnu kočnicu zasad predstavlja mađarski premijer Viktor Orbán, no pravnici u Komisiji tvrde da su pronašli proceduru koja bi Budimpeštu mogla zaobići. Cilj je, kažu diplomati, do drugog summita krajem listopada "izolirati Orbána" i zaključiti dogovor.
Vrijeme curi
Službenici obrane već govore o "niskointenzivnom ratu" koji je u tijeku na europskim granicama. Analitičari upozoravaju da će „pronaći ravnotežu odvraćanja“ prema sve riskantnijoj Rusiji biti teško kad američki predsjednik, najveći NATO saveznik, poručuje Europljanima da „slobodno sruše" neprijateljski avion, ali ne jamči hoće li ih Washington tada štititi.
Unatoč podjelama, diplomatski izvori vjeruju da bi rastuća prijetnja mogla pogurati odluke koje su još jučer djelovale politički neizvedive. Dok se koplja lome oko milijardi, jedna je stvar jasna: Unija kakva je dosad postojala više ne može ignorirati ratnu retoriku koja se nadvila nad njezinim nebom – i dronovima koji se u njemu sve češće pojavljuju.
