Europska unija dala je državama članicama rok do 7. lipnja 2026. da u svoje zakonodavstvo prenesu novu Direktivu o jačanju primjene načela jednakih plaća žena i muškaraca. U Hrvatskoj to znači izmjene Zakona o radu, što je potvrdila pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Prema Direktivi, svaki poslodavac – u javnom i privatnom sektoru – morat će uspostaviti platne strukture koje jamče „jednaku plaću za jednak rad ili rad jednake vrijednosti”. Radnici bi pritom imali pravo znati:
- početnu plaću ili raspon plaće za oglašeno radno mjesto;
- vlastiti platni razred;
- prosječne platne razrede po spolu za sve zaposlenike koji rade isti ili usporediv posao.
Ako analiza pokaže rodni jaz u plaćama od najmanje pet posto koji se ne može objektivno objasniti, poslodavac će biti dužan provesti procjenu plaća i ispraviti razliku „u razumnom roku”. Ministarstvo rada tek treba osnovati radnu skupinu koja će pripremiti nacrt zakonskih izmjena.
Reakcije s terena
Objava anonimnog korisnika na internetskoj platformi Reddit rasplamsala je raspravu o tome postoji li u Hrvatskoj doista rodni jaz u plaćama. Komentari su se ubrzo podijelili.
- „30 godina radim na poslovima obračuna plaće. U korporacijama, posebno onima visokoprofitabilnima, diskriminacija je golema… Voditeljice odjela nerijetko zarađuju manje od svojih podređenih muškog spola”, pisao je jedan stručnjak za kadrovske financije.
- Jedna diplomirana inženjerka građevine navela je da je kolega s istom stručnom spremom dobio veću početnu plaću „jer se podrazumijeva da on zna više o građevini jer je muško”.
- Drugi korisnici istaknuli su i probleme prilikom zapošljavanja: žene se, kažu, rutinski ispituje o planovima majčinstva, dok se muškarce to ne pita.
Protupitanja i skepsa
Skeptičniji komentatori doveli su u pitanje provedbu Direktive:
- „Kako ćete vrednovati jednak rad? Po nazivu radnog mjesta ili po stvarnoj količini posla – recimo, pet tona utovara naspram dvije?”
- „Je li pravedno da dvojica radnika, od kojih jedan obavlja složenije zadatke, imaju istu plaću? Tko će onda raditi komplicirane poslove?”, pita se drugi sudionik rasprave.
Što slijedi?
Pravobraniteljica Ljubičić smatra da je zakonska prilagodba nužna kako bi se povećala transparentnost i smanjile razlike u primanjima. Do donošenja izmjena ostalo je nešto manje od dvije godine, a tek formiranje radne skupine pokazat će koliko će Hrvatska biti brza u provedbi europskih pravila. Jedno je jasno: poslodavci će morati otvoriti svoje platne kartice, a radnici će napokon moći usporediti vrijednost vlastitog rada – bez nagađanja iza zatvorenih vrata.