Automobilska industrija ponovno vodi utrku u snazi – ovoga puta na električni pogon. Od kultnog Lotus Carltona iz 1991. s 377 KS do današnjih modela koji bez oklijevanja probijaju granicu od jednog megavata (1.340 KS), brojke su postale zastrašujuće, a stručnjaci poručuju: „Ima li to više smisla?“
• Preko 2.000 KS – toliko nudi Lotus Evija, dok Tesla Model S Plaid do 100 km/h stiže za manje od dvije sekunde.
• Mercedes AMG GT XX i budući BMW-ovi M modeli električne „Neue Klasse“ najavljuju po megavat snage i sprint do 200 km/h u pet sekundi.
• Kineski BYD se hvali da je prototip U9 jurišao 293 mph (472 km/h), prijeteći rekordu Bugattija Chirona od 304 mph.
Težina kao glavni neprijatelj
Veliki kapacitet baterija donosi, međutim, i velike kilograme. BMW iX i Polestar 3 teže oko 2,7 tona, a ni gradski električni modeli nisu imuni na „debljanje“. Volvo EX30 Twin Motor Plus AWD, promoviran za mladu publiku, stiže do 60 mph (96 km/h) za 3,5 s – puni sekundu brže od Porschea 911 T. Stručnjaci upozoravaju da je to previše za neiskusne vozače.
Niti ostali proizvođači ne koče: Hyundai Ioniq 5 i Kia EV6 standardno nude 4,5 s do 60 mph, a Toyota najavljuje električni C-HR s 338 KS i „oko pet sekundi”. Istodobno je američki Centar za sigurnost u prometu zbog mase i ubrzanja proglasio Teslin Cybertruck „navođenim projektilom“ za pješake.
Inženjerska borba s fizikom
Kako ukrotiti takvu eksploziju momenta? Matt Becker, glavni stručnjak za dinamiku u Jaguar Land Roveru, objašnjava da se gas može „filtrirati“ softverom: „Možete dobiti svu snagu uz minimalan pritisak papučice, ali tada dolazi previše momenta prerano.“ Instruktor Colin Hoad dodaje da valving amortizera „ne prati uvijek“ rast mase, pa je upravljanje odbijanjem kotača izazovno.
Unatoč sve sofisticiranijim sustavima stabilnosti, oba stručnjaka slažu se da prosječnom vozaču postaje teško savladati automobile mase gotovo tri tone s ubrzanjem bolida Formule 1.
Punjenje brže od sprinta?
Mercedes u isti mah obećava revoluciju izvan asfalta: nova baterijska kemija u AMG-u GT XX omogućit će punjenje snagom do 850 kW, što skraćuje pauzu na punjaču na nekoliko minuta. Kritičari stoga pitaju – nije li vrijeme da se natječemo u bržem punjenju, a ne u sve brutalnijem ubrzanju?
Riječ struke jasna je: kad gradski električni crossover do „stotke“ stiže poput Ferrarija, možda je doista vrijeme za novu regulaciju – ili barem kolektivno povlačenje noge s električne papučice gasa.