Europska komisija u najnovijem izvješću o Digitalnom desetljeću priznaje da je Hrvatska u posljednjih godinu dana „ušla u razdoblje zrelije digitalne transformacije”, no istodobno upozorava kako neiskorištene mreže, troma primjena umjetne inteligencije i nedostatak vještina među dijelom stanovništva i poduzeća još koče puni potencijal zemlje.
Ključni pomaci
• Optičke mreže (FTTP): pokrivenost porasla s 62,1 % na 75,4 % u godinu dana, uz rast od 21,4 %. • 5G: signal doseže 94,2 % populacije i premašuje prosjek EU-a, ali ruralna područja zaostaju u srednjem frekvencijskom pojasu. • VHCN: vrlo visokokapacitetne mreže sada pokrivaju 78,9 % stanovništva, još uvijek ispod prosjeka Unije. • Digitalne javne usluge za građane: 75,2 boda (rast), za poduzeća: 65,3 boda (pad). • Kibernetička sigurnost: novi Zakon i Nacionalni koordinacijski centar dizali ocjenu sigurnosti.
Zaostatci i upozorenja
– Digitalne vještine posjeduje 60 % stanovništva, daleko od cilja EU-a od 80 % do 2030. Posebno zaostaju stariji, slabije obrazovani i stanovnici sela. – ICT stručnjaci čine 5 % zaposlenih, ali odljev mozgova i tržišni nesklad ostaju problem. – Mala i srednja poduzeća dosegnula su 63,5 % digitalne intenzivnosti, no cilj je 90 %. Umjetnu inteligenciju primjenjuje tek 11,8 %, a računalstvo u oblaku 38,6 % tvrtki – podosta ispod prosjeka EU-a. – Start-up scena je skromna; Hrvatska ima samo dva „jednoroga”, a rizični kapital slabo cirkulira. – Komisija bilježi izostanak koherentne strategije koja bi povezala digitalizaciju s klimatskim ciljevima.
Pogled industrije
Predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen smatra da je izvješće potvrda napretka, ali i podsjetnik na goleme rezerve: „Izvješće potvrđuje da je Hrvatska ušla u razdoblje zrelije digitalne transformacije, no upravo u području digitalnih vještina i digitalizacije poduzetnika još uvijek se nalaze najveće rezerve našeg rasta i otpornosti.” Pozdravlja vaučere za obrazovanje i digitalizaciju škola, ali naglašava duboki jaz među starijima i ruralnim stanovništvom te potrebu za novom inicijativom Vlade i OECD-a za temeljne digitalne kompetencije.
Balen ističe da je za „iskorak prema digitalnom gospodarstvu 2030.” nužno osigurati stabilne grantove za mikro poduzeća, inovativne financijske instrumente za srednje velike tvrtke i jačanje savjetodavne pomoći kroz digitalne inovacijske hubove. Dodaje da bi Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije trebao „mapirati nekoliko ključnih područja u kojima Hrvatska raspolaže s ekspertizom i podacima” te otvoriti regulatorne „pješčanike” za brži razvoj proizvoda i izvoz platformi.
Novac i planovi
• Hrvatska je 20 % svog Plana oporavka i otpornosti – 1,4 milijarde eura – usmjerila na digitalnu tranziciju. • Još 755 milijuna eura stiže iz kohezijske politike, a Nacionalni plan puta za Digitalno desetljeće donosi 31 mjeru vrijednu 634,73 milijuna eura (0,74 % BDP-a).
Što slijedi
Komisija očekuje da Zagreb ubrza uvođenje samostalnih 5G mreža, zatvori jaz u digitalnim vještinama i potakne šire usvajanje naprednih tehnologija u gospodarstvu. Industrija se slaže: bez ulaganja u ljude i inovacije teško će se ostvariti cilj da Hrvatska do 2030. bude potpuno uključena u digitalno – i zeleno – gospodarstvo Europe.