Umjetna inteligencija može biti spasonosna tehnologija ili sofisticirano oružje – ovisno o tome tko je i kako koristi. Na tu dvostruku prirodu upozoravaju Jelena Božić, dipl. iur., i Margareta Gregić, mag. theol., univ. spec. rel. publ., doktorandice Sveučilišta Sjever, u znanstvenom radu „Umjetna inteligencija kao alat u ratu i oružje za mir – moć protuobavijesti”.
Rad je lani prvi put predstavljen na Zagreb security forumu, a ove godine objavljen u stručnom časopisu „National security and the future”. Autorice ističu da je u središtu svega ljudska odluka:
„Glavna postavka rada jest ideja o dvostrukoj prirodi umjetne inteligencija koja svoju ulogu dobiva tek u rukama čovjeka”, objašnjavaju, dodajući da se odgovornost za posljedice uvijek vraća na korisnika.
Ključni naglasci rada:
• AI je istodobno tehnološki alat za napredak i moćno sredstvo informacijske manipulacije. • Etika i zakonska regulativa moraju pratiti razvoj tehnologije kako bi se spriječila zlouporaba. • Obrazovanje i medijska pismenost krajnjih korisnika „ključ su u borbi za istinu”.
Povijesni pregled dezinformacija Autorice podsjećaju da dezinformacije nisu novost. Analiziraju širenje lažnih vijesti u Domovinskom ratu, ratu u Iraku te u današnjem sukobu u Ukrajini, gdje se – kako navode – koriste „sofisticirane metode hibridnog ratovanja poput Projekta Kylo i mreže botova”.
Otvoreno pitanje: može li AI stati sama sebi na kraj? Božić i Gregić zaključuju da se isti algoritmi koji danas potiču propagandu mogu preusmjeriti na njezino razotkrivanje. „Pojam koji se ovdje nameće jest odgovornost”, naglašavaju, ističući da bez čvrstog etičkog i pravnog okvira, ni najnaprednija tehnologija neće osigurati mir niti zaštititi društvo od informacijskog kaosa.