Na Instagramu, TikToku i Facebooku posljednjih se godina razvila neočekivano živa scena posvećena hrvatskome jeziku i književnosti. U središtu priče stoje dvije mlade kroatistice – Barbara Tolić Aušić i Željka Jeličanin – koje su svojim projektom „HJ za sve” okupile zajednicu od više od 17 tisuća pratitelja.
Barbara i Željka upoznale su se na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje su zajedno završile kroatistiku i pedagogiju. Nakon fakulteta Barbara je karijeru nastavila u marketingu i odnosima s javnošću, dok se Željka posvetila novinarstvu i lektorskom poslu. Ljubav prema jeziku i književnosti zadržale su u zajedničkom hobiju koji je 2016. krenuo kao facebook-stranica „Hrvatski za svaku upotrebu”.
Ideja je isprva bila skromna: na jedno mjesto spremiti citate iz knjiga kako ne bi, kako kažu, „spamale” vlastite profile. No 2017. rodio se blog „Književne kritičarije”, a 2018. i Instagram račun @hjzasve, danas najživlji dio njihove male jezične mreže. Projekt se u međuvremenu proširio na newsletter, TikTok i grupu za preporuke domaće književnosti.
Sadržaj je šarolik – od književnih osvrta i preporuka do jezičnih savjeta, kvizova i razgovora s autorima. Posebno su popularni kvizovi za maturante, kao i kratki TikTok formati u kojima se raspravlja o pravopisnim nedoumicama.
„Definitivno smo se iznenadile. Nijedna od nas u početku nije očekivala više od 15 tisuća pratitelja ni toliko angažiranu i predivnu publiku kakvu sad imamo”, priznaju autorice. Dodaju da ih najviše raduju poruke mladih koji razmišljaju o studiju kroatistike ili ih pitaju kako se probiti do prvog lektorskog posla.
Premda istraživanja redovito upozoravaju na pad čitateljskih navika, iskustvo HJ-a za sve sugerira drukčiju sliku: mladi i dalje čitaju, samo se o knjigama i jeziku žele informirati tamo gdje provode najviše vremena – na ekranu pametnog telefona. Barbara i Željka taj su ekran pretvorile u digitalnu učionicu u kojoj se pravopis uči kroz meme, a klasici se preporučuju uz reels od petnaest sekundi.
Nakon devet godina strpljivog rada, kaže Barbara, „pokazalo se da se publika može okupiti ako im se sadržaji prikažu na inovativan način i kroz njima razumljive medije”. Hrvatski jezik tako je pronašao svoj novi, virtualni dom, a generacija Z dokazala da jezična znatiželja nije relikt prošlosti nego lajka, sharea i udaha svježeg digitalnog zraka.