Od završetka rata 1995. pa do kraja 2025. ukupno 102 308 građana Bosne i Hercegovine zatražilo je i dobilo otpust iz bosanskohercegovačkog državljanstva, pokazuju službeni podaci državnih institucija.
Najsporiji početak, pa nagli skok
• 1996. – tek 6 zahtjeva, simbolično u prvoj poslijeratnoj godini. • 2001. – brojka se penje na 2 608. • 2003. – vrhunac: više od 9 000 ljudi odriče se pasoša BiH.
Nakon 2003. broj zahtjeva postupno opada, a u 2025. godini evidentirano je 1 580 novih odricanja.
Zašto se odriču državljanstva?
Bosanskohercegovački Zakon o državljanstvu općenito ne dopušta dvojno državljanstvo, osim kada s nekom državom postoji poseban sporazum. Takvi bilateralni dogovori postoje s Hrvatskom i Srbijom, no ne i s većinom zemalja Zapadne Europe.
Najviše otpusta zatražili su građani koji su htjeli preuzeti državljanstvo Njemačke ili Austrije – država u kojima živi najbrojnija bh. dijaspora. Dosad su te zemlje, posebno Njemačka, od kandidata zahtijevale da se odreknu svih drugih državljanstava.
Promjena njemačkih pravila smanjila pritisak
Od 2024. Njemačka više ne traži odricanje od prvog državljanstva, pa su istodobno gotovo nestali novi zahtjevi građana BiH za brisanjem iz matične evidencije. Time bi se višedesetljetni trend masovnih otpusta mogao naglo usporiti, zaključuju nadležna ministarstva.