Europska unija ni nakon osam godina od velike migrantske krize nije složila sustav koji bi obuzdao nekontrolirane tokove ljudi, upozorava dr. sc. Filip Dragović, predsjednik Instituta za sigurnosne politike iz Zagreba i autor knjige „Sigurnost europskih granica i migracije”.
Dragović podsjeća da su se međunarodni odnosi „potpuno promijenili, nažalost ne nabolje”, a migracije su postale primarno sigurnosno, umjesto socijalno-humanitarno pitanje. Europska komisija u novom višegodišnjem proračunu (2028. – 2034.) najavljuje više novca za upravljanje migracijama i jačanje granica, no stručnjak sumnja da će to biti dovoljno:
„Krijumčarenje ljudi danas je jedan od najsnažnijih oblika međunarodnog organiziranog kriminala i teško ga je zaustaviti samo na europskim granicama.”
-
Neravnomjeran pritisak • Države na vanjskim granicama Unije trpe veći priljev migranata, dok istočnoeuropske članice imaju malo doseljenika, što otežava pronalazak zajedničke politike.
• Još 2015. mnogi su migrante gledali kao rješenje manjka radne snage, no politički vjetrovi okrenuli su se prema restrikcijama. -
Ključna točka – vraćanje Dragović smatra da je provedba Uredbe o vraćanju presudna: „Ako ne možemo vratiti osobe koje nemaju odobren boravak, nemamo učinkovitu migracijsku politiku.” Stotine tisuća ljudi nezakonito boravi u EU-u, često bez mogućnosti rada, što povećava rizik od kriminaliteta. Problem dodatno pojačava izostanak volje zemalja podrijetla da prime svoje državljane.
-
Uloga Hrvatske Hrvatska je, kaže, „potpuno integrirana u europsku sigurnosnu arhitekturu”, koristi šengenske mehanizme i vodi pojedine paneuropske policijske operacije. Posljednjih godina policija je modernizirana, a državne granice opremljene suvremenom tehnologijom. Dragović ipak upozorava da će klimatske promjene i globalne nestabilnosti još jače poticati migracije te da parcijalna rješenja „neće dati zadovoljavajući rezultat”.
Unatoč izazovima, stručnjak ocjenjuje da je Hrvatska visoko na ljestvicama sigurnosti: prema Globalnom indeksu mira za 2025. nalazi se među 20 najsigurnijih država svijeta. Država mora nastaviti jačati vlastite kapacitete i međunarodnu suradnju kako bi zadržala taj status, zaključuje Dragović.