Birokratski zastoj u izdavanju dozvola za boravak i rad stranih radnika pretvara se u humanitarni problem. Prema riječima direktora jedne velike agencije za zapošljavanje, koji je pristao govoriti anonimno, zahtjevi podneseni nakon stupanja na snagu novog Zakona o strancima 15. ožujka 2025. često stoje „po dva, tri mjeseca”, dok je ranije prosječni rok bio sedam dana.
Ključni problemi • Aplikacija Ministarstva unutarnjih poslova, centralna za podnošenje i obradu zahtjeva, stalno se ruši i „zaključava” pojedine predmete, pa tvrtke i agencije ne mogu prijaviti radnike na novo radno mjesto. • Policijski službenici i lokalni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, upozorava sugovornik, potkapacitirani su i često izbjegavaju provesti test tržišta rada: „Samo sliježu ramenima, prebacuju lopticu i kažu ‛nismo mi’”. • Bez zaključene procedure radnici ne mogu dobiti OIB ni osobnu iskaznicu, pa ostaju bez plaće i osnovnih prihoda. Neki su, navodi agencija, prisiljeni skupljati boce kako bi preživjeli.
Gubitak dozvole – utrka s vremenom Kada poslodavac otkaže ugovor, radniku prestaje važiti dozvola i počinje teći rok od 60 dana u kojem mora pronaći novog poslodavca. Ako se dotad ne izda nova dozvola, radnik postaje ilegalan i dobiva rješenje o povratku u matičnu zemlju u roku od sedam dana. MUP je dodatno uputio da nakon isteka roka ne dopušta izdavanje nove dozvole.
Primjeri na terenu • Strana radnica dovedena 7. srpnja 2025. još uvijek čeka OIB; zbog toga ne smije raditi, a agencija joj plaća stan i hranu. • Velika hrvatska tvrtka želi angažirati tridesetak berača jabuka, no HZZ odbija provesti test tržišta rada. • Pilana koja je tražila radnike za teške poslove dobila je s HZZ-a dvije žene pred mirovinu i više osoba s invaliditetom; zahtjev za stranim radnicima odbijen je uz obrazloženje da „dok god ima Hrvata na Zavodu” ne može dobiti pozitivno mišljenje.
Zakonski rokovi ignorirani Zakon predviđa izdavanje dozvole u 15 dana, no agencija navodi primjer radnika čiji je zahtjev podnesen u listopadu 2024., a odobren gotovo godinu dana kasnije. Dvojica drugih čekali su prelazak iz jedne zagrebačke tvrtke u drugu od kolovoza 2024. do ožujka 2025., pritom bez prava na rad.
Šira slika U zemlji je do početka kolovoza izdano oko 115 000 dozvola za boravak i rad, tri tisuće više nego lani u istom razdoblju. Najviše stranaca zapošljava se u ugostiteljstvu, turizmu, graditeljstvu i industriji. Od oko 800 registriranih agencija za posredovanje, aktivno ih radi tek pedesetak, uglavnom u Zagrebu i Splitu.
„Stanje je katastrofa”, zaključuje direktor agencije. Uz sporost sustava i pravne rupe, nadležnim institucijama nedostaje ljudi, dok radnicima iz trećih zemalja, ostavljenima bez dokumenata i prihoda, preostaje – skupljanje boca.