Misinformacije, generirana umjetnom inteligencijom ili širenjem na društvenim mrežama, nalaze se među najvećim globalnim prijetnjama, pokazuje najnovije Izvješće o globalnim rizicima Svjetskog gospodarskog foruma za 2025. godinu. Više od 900 ispitanika očekuje turbulentno desetljeće obilježeno ekološkim, tehnološkim i društvenim napetostima.
Istodobno, Europljani u velikoj većini prepoznaju lažne ili manipulirane informacije kao ozbiljnu opasnost za demokraciju – i na razini EU-a i u vlastitim državama. No dok se digitalni pejzaž ubrzano mijenja, pitanje ostaje: gdje građani traže vijesti i kako provjeravaju njihovu vjerodostojnost?
Što čitamo i kome vjerujemo
Digital News Report 2025 Instituta za studije novinarstva ukazuje na jasnu generacijsku podjelu. Mlađi korisnici najčešće posežu za društvenim mrežama i videomrežama, dok se starija publika i dalje oslanja na televiziju. Tiskani mediji izgubili su ulogu primarnog izvora, a pozornost čitatelja sve više odvlače podcasti i AI chat-botovi, po prvi put uključeni u istraživanje koje je obuhvatilo 48 tržišta.
Za širenje dezinformacija ispitanici kao glavne krivce navode političare i internetske influencere, no znatan dio proziva i novinare. Unatoč tome, kad posumnjaju u istinitost informacije, publika se i dalje najprije okreće profesionalnim redakcijama, službenim izvorima i fact-checkerima.
Povjerenje u medije pritom jako varira: Finska je pri vrhu ljestvice, dok su Mađarska i Grčka pri dnu. Razlike se, navodi se u izvješću, često podudaraju s razinom medijskih sloboda i političkom polarizacijom. Kao ključne poteze za jačanje povjerenja ispitanici ističu nepristranost, točnost, transparentnost i dublje objašnjenje konteksta.
AI personalizacija – prilika i rizik
Suočene s padom čitanosti i izbjegavanjem vijesti, redakcije sve češće posežu za personalizacijom sadržaja pomoću umjetne inteligencije. Čitateljima je najprivlačnija kad sažima ili prevodi tekstove te nudi preporuke i obavijesti krojene po mjeri. Publika općenito prihvaća AI kao pomoćni alat, ali europski ispitanici pokazuju znatno veći oprez nego američki.
Istodobno, fragmentirani i ograničeni programi medijske pismenosti ne prate brzinu promjena. Samo oko 22 % ispitanika globalnog uzorka navodi da je ikad prošlo formalnu ili neformalnu obuku za kritičko čitanje vijesti, a najčešće su je dobili mladi. Hitnost problema naglašava podatak da je već identificirano najmanje 1 271 internetskih stranica s vijestima koje u potpunosti generira AI, bez ili s minimalnim nadzorom urednika.
Građani traže zaštitu
Prema posebnome Eurobarometru „Digitalno desetljeće 2025.”, 88 % Europljana smatra da javne vlasti trebaju prioritetno suzbiti lažne vijesti, dok 83 % traži da razvoj AI tehnologija poštuje ljudska prava i temeljne vrijednosti.
Put prema naprijed
Podaci su jasni: publika strahuje od dezinformacija i nekontroliranog rasta AI-sadržaja, ali i dalje najviše vjeruje profesionalnom novinarstvu – pod uvjetom da je nepristrano, točno i transparentno. Za medijske kuće izazov je dvojak: prigrliti inovacije, a da pri tome ne žrtvuju vjerodostojnost, te ulagati u edukaciju koja će građanima pomoći da se snađu u sve kaotičnijem informacijskom okruženju.
Tko uspije uskladiti te zahtjeve, ne samo da će ostati relevantan nego će i očuvati ključnu ulogu novinarstva kao stupa demokracije.