Europska središnja banka (ECB) pristala je prepustiti državama članicama presudnu riječ o tome koliko će građani moći držati digitalnih eura u svojim novčanicima, čime je napokon otvoren put za kompromis oko dugo osporavanog projekta.
Prema novom prijedlogu, koji bi ministri financija trebali neformalno prihvatiti ovoga tjedna u Kopenhagenu, odluka o gornjoj granici stajala bi u rukama vlada zemalja europodručja. ECB bi dvije godine prije planiranog uvođenja digitalnog eura pokrenuo savjetovanje, a godinu dana prije lansiranja predložio konkretan iznos limita. Taj bi prijedlog potom morao odobriti pojačana kvalificirana većina članica – najstrože moguće glasovanje unutar Europske unije – dok bi ista procedura vrijedila i za svaku naknadnu izmjenu limita.
Države inzistiraju na toj ovlasti još od 2024. godine, bojeći se da bi previsok limit naveo građane da masovno povuku depozite iz banaka i tako potaknu bankarske krize. Bankarski sektor dijeli te strahove, pa je gornja granica postala središnje političko pitanje digitalne valute.
Novi prijedlog znači velik zaokret nakon više od godinu dana zastoja, tijekom kojih su Berlin i Pariz predvodili pritisak na Frankfurt da popusti. Jedan diplomat je ranije opisivao spor kao sudar „tehnokratske kulture” ECB-a i političke zbilje Bruxellesa.
Iako kompromis u Vijeću izgleda nadohvat ruke, cjelokupna uredba o digitalnom euru morat će proći i Europski parlament. S obzirom na zakonodavni kalendar, to se ne očekuje prije iduće godine, pa bi lansiranje digitalnog eura moglo pričekati još nekoliko godina.
Unatoč tomu, dogovor o ovome ključnom detalju označava kraj najtvrđeg otpora i daje projektu novu dinamiku. Diplomati sada procjenjuju da će "široka potpora" biti osigurana ako se najnovije dorade formalno potvrde, čime Europa pokušava uhvatiti korak s ubrzanim razvojem digitalnih sredstava plaćanja u svijetu, osobito dolarom denominiranim stabilnim kriptovalutama.