Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) planira objediniti sve svoje biometrijske tehnologije — od prepoznavanja lica i otisaka prstiju do skeniranja šarenica — u jedinstvenu platformu koju bi koristilo šest ključnih službi: Carinska i granična zaštita (CBP), Imigracijska i carinska provedba (ICE), Uprava za sigurnost prometa (TSA), Služba za državljanstvo i useljeništvo (USCIS), Tajna služba te samo sjedište DHS-a.
Prema tehničkim specifikacijama koje su poslane privatnim izvođačima, sustav bi morao:
- spajati postojeće baze podataka kako bi agenti mogli istodobno pretraživati lica, otiske, šarenice, a u budućnosti i glasovne otiske;
- podržavati provjere identiteta (jedna slika naspram jednog zapisa) i istražne pretrage (jedna slika naspram cijele baze, s rangiranom listom mogućih poklapanja);
- dopuštati službama da same podešavaju prag točnosti, ovisno o tome traži li se brza provjera ili široka istraga.
Ambiciozni planovi, složena praksa
Svaka od spomenutih agencija godinama je kupovala različita rješenja, pa isti otisak prsta ili istu fotografiju nisu nužno kompatibilni između sustava. Stručnjaci upozoravaju da bi DHS morao pretvarati stare zapise u zajednički format ili graditi „mostove” između aplikacija, što na skali potencijalno od milijardi zapisa može usporiti rad i smanjiti preciznost.
Nadalje, dokumenti upućuju na mogućnost proširenja tehnologije izvan graničnih prijelaza: biometrija bi se koristila i u obavještajnim odjelima te pri terenskim operacijama stotinama kilometara od granice, primjerice za praćenje osoba s promatračkih popisa, pritvaranje ili deportaciju.
Nepoznata pravila korištenja
Iako DHS već terenski testira mobilnu aplikaciju za prepoznavanje lica, ministarstvo nije javno objavilo pravila koja reguliraju kada agenti smiju skenirati građane, što se smatra „valjanim razlogom” ni koliko se dugo rezultati čuvaju. Prijašnja, stroža pravila ukinuta su prošle godine, a nova još nisu predstavljena.
Zbog toga organizacije za zaštitu građanskih sloboda upozoravaju da se alatima namijenjenima graničnoj kontroli sve češće snimaju i američki građani tijekom prosvjeda. Fotografije se, kažu, mogu povezivati s bazama podataka kako bi se izrađivale mreže kontakata ili proširivali tzv. „derogatorni” popisi osoba pod sumnjom, bez jasnog mehanizma prigovora.
Pritisak iz Senata
Senator Ed Markey početkom veljače predstavio je prijedlog zakona „ICE Out of Our Faces Act” kojim bi se ICE-u i CBP-u zabranila uporaba tehnologija za biometrijsku identifikaciju. Markey tvrdi da se te službe koriste prepoznavanjem lica „„to track, target, and surveil individuals across the country”” i naglašava da cilj nije samo identifikacija nego i zastrašivanje. Njegov prijedlog predviđa brisanje već prikupljenih biometrijskih podataka te mogućnost građanskih tužbi protiv agencija koje prekrše zabranu.
Za sada DHS nije odgovorio na pitanja o tome kako će budući sustav provoditi istražne pretrage nad američkim građanima ni kakvi će mehanizmi nadzora spriječiti zlouporabe. Bez javno dostupnih pravila, ostaje nejasno hoće li najavljeni tehnološki skok povećati sigurnost ili otvoriti vrata masovnom nadzoru bez presedana.