Najmanje deset do sada nepoznatih psihoaktivnih tvari pojavilo se u Hrvatskoj tijekom protekle godine. Riječ je pretežito o sintetičkim spojevima koji se, kako upozorava struka, prodaju po izrazito niskim cijenama i ciljaju ponajprije na mlađu populaciju.
Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za ovisnosti, ističe da opasnost počinje već u srednjoškolskim klupama: „Problem je što su vrlo, vrlo jeftine. I najčešće kod psihoaktivnih tvari, zbog njihove cijene, zbog one kompeticije na tržištu, najčešće to uzimaju mladi ljudi i tu je problem.” Prema procjenama Zavoda, prvi eksperimenti u prosjeku kreću sa svega 15 godina.
Kombinacija nepoznatih sastojaka i brze internetske kupnje dodatno povećava rizik. Mario Plazibat iz terapijske zajednice Ivanovac opisuje koliko je proces jednostavan: „Sve droge su ilegalne, ali ovo su droge koje su rađene tko zna gdje, u tko zna kojim laboratorijima, gdje uopće nema, recimo taj dark web, crno tržište koje je rasprostranjenije nego ikad. Dovoljna su ti dva, tri klika da naručiš.”
Europske analize pokazuju da ponuda droga nikada nije bila veća, a Petković potvrđuje da se isti trend osjeća i kod nas: „Ono što treba kazati jest da je ponuda raznolika, treba kazati da je nikad veća i da se radi o spojevima koji nisu provjereni i da se ne zna kako će to reagirati i tu je najveća opasnost za javno zdravstvo.” Dok broj registriranih ovisnika o heroinu pada, tržište preuzimaju nove tvari, sintetički kanabinoidi i stimulansi.
Kokain i amfetamini dodatno kompliciraju sliku. Europske službe godišnje zaplijene i do 400 tona kokaina, a dio te robe završava i u hrvatskim klubovima i domovima. „Dok ovi mlađi, studentarija koja nema novac, najčešće krše amfetamine, ovaj sloj ljudi koji je financijski potentan uzima kokain i često puta u kombinaciji s alkoholom. Tako da u ovoj grupi ljudi od 40. do 60. koji su otišli od infarkta – 80 posto su pod utjecajem kokaina”, upozorava Zoran Zoričić, voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za ovisnosti.
Stručnjaci jednako prijetećim vide i glamurizaciju droge kroz filmove, glazbene spotove i društvene mreže, gdje se neodgovorni sadržaji predstavljaju kao brzi put do uspjeha i zarade. Posljedice takvog eksperimentiranja, podsjećaju, mogu biti kobne već nakon prvog uzimanja.
I dok zdravstvene institucije pripremaju nove preventivne programe, struka apelira na roditelje i škole da pojačaju nadzor i edukaciju tinejdžera. Jer borba s novom generacijom sintetičkih droga, ističu, tek je počela.