Znanstvenici su u najnovijem istraživanju identificirali deset biomarkera u krvi koji precizno ukazuju na to koliko brzo ljudski organizam zaista stari.
Za razliku od kronološke dobi, koja mjeri proteklo vrijeme od rođenja, ovi pokazatelji određuju tzv. biološku dob – stvarno fiziološko stanje organizma.
Ključni nalazi • Među biomarkerima se izdvajaju kronična upala, promjene u radu imunološkog sustava, razine određenih proteina u plazmi i metabolički poremećaji. • Kombinacija navedenih čimbenika daje cjelovitu sliku brzine starenja na staničnoj razini. • Osobe iste kronološke dobi mogu imati radikalno različitu biološku starost, što objašnjava zašto neki razviju bolesti ranije, a drugi ostaju zdravi i u dubokoj starosti.
Moguće koristi u praksi Rano prepoznavanje ubrzanog starenja, ističu autori studije, otvara prostor za ciljane intervencije – od prilagodbe prehrane i pojačane tjelesne aktivnosti do farmakoloških terapija. Pravodobno djelovanje moglo bi spriječiti ili odgoditi kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neurodegenerativne poremećaje.
Genetika vs. stil života Iako genetske predispozicije imaju značajnu ulogu, istraživači naglašavaju da su životne navike presudne. Uravnotežena prehrana, redovito vježbanje, kvalitetan san i smanjenje stresa pokazali su se ključnima za usporavanje biološkog sata.
Zaključak Rezultati studije potvrđuju da starenje nije isključivo pitanje godina već složen biološki proces na koji pojedinac može znatno utjecati. Praćenje deset otkrivenih krvnih markera moglo bi postati temelj personalizirane medicine usmjerene na dulji i zdraviji život.