BERLIN – Vrh Alternative za Njemačku (AfD) potiho hladi odnose s Donaldom Trumpom dok se u zemlji širi protivljenje američkim napadima na Iran, a stranka se priprema za rujanske izbore u pokrajinama Brandenburg i Tiringija, gdje anketama uvjerljivo vodi.
Iako niži stranački slojevi i dalje grade veze s dužnosnicima američke administracije i republikancima bliskima pokretu MAGA, kopredsjednica Alice Weidel nedavno je zastupnicima poručila da smanje broj „razmetljivih“ putovanja u Sjedinjene Države. Razlog je, kažu upućeni, bojazan da bi otvoreno približavanje Trumpu moglo otuđiti dio birača kojima su „američki ratovi“ odavno trn u oku.
„Naš je cilj održavati uravnotežene i dobre odnose sa svim globalnim akterima. U to, za razliku od drugih stranaka, ubrajamo Rusiju, ali i Kinu, Indiju te zemlje globalnog juga“, izjavio je zastupnik Torben Braga iz Tiringije.
Samo 15 % Nijemaca danas smatra Sjedinjene Države pouzdanim partnerom, pokazuje nedavno istraživanje javnog mnijenja, a većina je protiv raketnih udara na Iran. AfD je prošlog mjeseca osudio rat, upozorivši da "ponovna destabilizacija Bliskog istoka nije u njemačkom interesu".
Primirivanje retorike prati i stvarna taktika. Ovaj je tjedan u Bundestagu planiran radni ručak zastupnika AfD-a s dužnosnikom američkog State Departmenta Davidom Goldmanom i službenikom veleposlanstva Ianom Campbellom. No, dva dana prije susreta Weidel je zatražila tiši, zakulisni pristup američkim kontaktima.
Za istočne pokrajine, tradicionalno skeptične prema intervencijama Washingtona i sklonije Rusiji Vladimira Putina, takav zaokret dolazi u pravom trenutku. "Trenutačno je sve podređeno izborima na istoku", priznaje vanjskopolitički zastupnik Gerald Otten, koji je unatoč upozorenjima prošli tjedan boravio u Washingtonu u sklopu parlamentarne skupštine NATO-a.
AfD ipak ne prekida transatlantske kanale. U pozivu na spomenuti berlinski skup navodi se kako će se "zajedno s gostima iz Sjedinjenih Država analizirati prilike, rizike i strateške opcije suradnje na temelju zajedničkih kulturnih vrijednosti i gospodarske međuovisnosti". Američki State Department na upit o događaju odgovorio je općenito: „Američki dužnosnici redovito sudjeluju na događajima koje organiziraju različiti politički akteri diljem svijeta.”
Iza kulisa, vrh stranke i dalje priželjkuje podršku iz Washingtona kako bi srušio tzv. "vatreni zid" – nesklonost etabliranih stranaka da surađuju s krajnjom desnicom. Početkom drugog Trumpova mandata AfD je s oduševljenjem prihvaćao pohvale Elona Muska i potporu potpredsjednika J. D. Vancea mišljenju da su europske "vatrene zidove" vrijeme pregazilo.
No, Weidel je ranije upozorila da Njemačka neće „voditi tuđe ratove za američko carstvo" te da je zemlja „rob“ Washingtona. U tom kontekstu sadašnje odmicanje od Trumpa više izgleda kao povratak starom obrascu: euroskepticizmu garniranom proruskim simpatijama i dubokim zazorom prema američkoj vojnoj sili.
Hoće li im ta kalkulacija donijeti prvu priliku za sudjelovanje u vlasti, znat će se nakon rujanskih izbora. Do tada, AfD će očito i dalje balansirati između potrebe za američkim političkim legitimitetom i želje da se prikaže kao branitelj njemačkih, a osobito istočnonjemačkih, interesa.
