BRUXELLES – Tri godine krvavog građanskog rata pretvorile su Sudan u najveću humanitarnu krizu današnjice: više od 9 milijuna ljudi već je napustilo svoje domove, a oko 150 000 ih se, prema procjenama Ujedinjenih naroda, suočava s katastrofalnom glađu.
Mohamed Refaat, šef misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Sudanu, upozorio je da je sukob dosegnuo „točku preokreta” usporedivu s početkom sirijske izbjegličke krize 2011. godine. „If you compare this conflict to what happened in Syria in 2011, when the displacement started building up … the migration routes started building and then the sudden outbreak of the conflict started impacting all the regional and cross-regional countries”, kazao je Refaat i dodao da, bez hitnog rješenja, „you might see more and more displacement entering the cross-border and beyond”.
U Bruxellesu se sutra sastaju predstavnici UN-ovih agencija i dužnosnici Europske unije kako bi pokušali osigurati dodatna sredstva. U zajedničkom apelu navode da su „immediate increases in flexible funding … critical to meet urgent needs and allow U.N. agencies to respond as the situation evolves”.
Nevidljivi rat, rastući pritisak
Unatoč 213 zabilježenih napada na zdravstvene ustanove – uključujući masakr u rodilištu u El Fašeru u kojem je poginulo oko 460 ljudi – sudanski se rat jedva probija u svjetske medije. „The man on the street has no idea what’s happening in Sudan … I think that’s because there’s no easy narrative — it’s Africa, there’s always been conflict there. We should not accept that”, poručio je Sheldon Yett iz UNICEF-a.
Istodobno, Europa pooštrava migracijsku politiku potaknuta jačanjem krajnje desnice. Izborni uspjesi Alternativa za Njemačku, francuskog Nacionalnog okupljanja i desnih snaga u Austriji obilježili su godine nakon što je 2015. gotovo milijun Sirijaca stiglo na kontinent. Mnoge članice EU-a u međuvremenu su uvele stroža pravila i sklopile dogovore s tranzitnim zemljama kako bi obeshrabrile nove dolaske.
Refaat smatra da bi se Sudanci rado vratili i obnovili zemlju čim „zasja tračak stabilnosti”. No ako se taj tračak ugasi, upozorava, val raseljavanja mogao bi zapljusnuti i izvan afričkih granica.
Među dužnosnicima koji u Bruxellesu traže pomoć nalaze se i Marie-Helene Verney (UNHCR), Ross Smith (Svjetski program za hranu), Shible Sahbani (WHO), Fabrizio Falcone (UNFPA) te Salvator Nkurunziza (UN Women). Svi upiru prst u zajednički problem: golema kriza bez dovoljno pažnje i bez dovoljno novca.
Ako Europska unija ne reagira brzo, zaključuju, Sudan bi mogao postati nova Sirija – s milijunima ljudi na putu prema sigurnijim granicama.