Danska je prošloga tjedna na Grenland poslala više od 500 dodatnih pripadnika oružanih snaga u sklopu operacije „Arctic Endurance”, službeno predstavljene kao vojna vježba. No, prema internim zapovijedima u koje je imala uvid danska javna televizija, vojnicima je naloženo da budu spremni za stvarni oružani sukob i da bojevo streljivo drže pri ruci – neuobičajen zahtjev za klasičnu vježbu.
Zapovijedi su, navodi se, sadržavale i izričitu formulaciju da kontingent mora „pokazati volju i sposobnost obrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kraljevine” u slučaju napada na Grenland, autonomni teritorij Danske. Premda je procjena vlade u Kopenhagenu bila da je američki napad malo vjerojatan, napetosti su rasle dok američki predsjednik Donald Trump nije izrijekom isključio uporabu sile niti odustao od prijetnji carinama.
Nakon razgovora dviju vlada situacija se smirila: dvije strane načelno su dogovorile okvir jače suradnje u Arktiku, a Washington je kasnije pozvan da se pridruži operaciji. Danska planira zadržati do tisuću vojnika na Grenlandu najmanje do 2026.
Kontekst: danske oružane snage broje oko 24 000 aktivnih pripadnika, uključujući 8 000 ugovornih vojnika, dok se oko 750 danskih vojnika rotira u sastavu NATO-a u Latviji.
Vojni analitičar Peter Viggo Jakobsen ocjenjuje da je komunikacija oko slanja postrojbe bila pažljivo odmjerena kako bi „Danska izgledala obrambeno, a ne agresivno” i da „je važno da drugi prvi povuku okidač”.
Premijerka Mette Frederiksen najavila je nastavak pregovora na dvije paralelne staze: jedna se tiče NATO-ove prisutnosti na krajnjem sjeveru, a druga trilateralnih razgovora Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država o mogućem revidiranju postojećeg obrambenog sporazuma koji već sada Amerikancima omogućuje široko širenje vojne infrastrukture na otoku.
