Danski ministar za useljavanje Kaare Dybvad iskoristio je neformalni sastanak ministara unutarnjih poslova EU-a u Kopenhagenu kako bi ponovno pogurao ideju slanja tražitelja azila u treće zemlje. Vanjska obrada zahtjeva, tvrdi Dybvad, najučinkovitiji je način da se „break the business model” krijumčarskih mreža koje, kako je rekao, „make billions every year”.
Dybvad smatra da postupak azila „is not necessarily something that has to happen inside the EU”, već da se treba oslanjati na dogovore s državama izvan Unije. To bi, po njegovu tumačenju, „devalued that product and make it impossible for them” – onemogućilo krijumčarima da migrantima prodaju „proizvod” ulaska u Europu.
Na stolu ministara nalaze se i prijedlozi Europske komisije o uredbi o vraćanju te konceptu „sigurne treće zemlje”, kojima bi se tražitelji azila mogli vraćati u države kroz koje su prošli – ili čak u one u koje nikada nisu kročili – pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum. Obvezna veza između podnositelja zahtjeva i određene države pritom bi se ukinula, a detalje bi uređivala nacionalna zakonodavstva.
Poljski zamjenik ministra unutarnjih poslova Maciej Duszczyk potvrdio je da postoje „ideas” o uspostavi novih centara za povrat u trećim zemljama, no nije spominjao moguće lokacije.
Kao prethodni model često se navodi sporazum Italije i Albanije, no taj je aranžman zapao u pravne probleme nakon što ga je talijanski Vrhovni sud ocijenio potencijalno neustavnim, dodatno zaoštrivši odnose između pravosuđa i vlade premijerke Giorgije Meloni.
Upitan o skepticizmu Španjolske prema povratnim centrima, Dybvad je odgovorio da je „too early to say if Spain should be in or out”, dodavši da će ta rasprava potrajati „today and in the coming months”. Njegova je procjena da „there's a quite big majority of member states now supporting innovative solutions”, te da podjela nije geografska: „I don't see it as a conflict between north and south. I just see it as a conflict between different points of view and the relation to how we handle migration in Europe.”
Zaključno, Danac poručuje da je „European asylum system is broken, we need innovative solutions”. Nakon ljetne stanke upravo bi dogovori s trećim zemljama mogli postati ključni prioritet Unije u traženju tih rješenja.
