Prije četvrt stoljeća Danska je bila među najgorima u Europi po ishodima liječenja raka. Pacijenti su vlastitim novcem odlazili u inozemstvo, a petogodišnje preživljenje kod raka rektuma jedva je dosezalo 48 %. Danas je ta stopa narasla na 69 %, gotovo rame uz rame s Australijom, dok je istodobno Velika Britanija došla tek do 62 %.
Što se dogodilo?
-
Masovno ulaganje u dijagnostiku
Vlada je 2008. odlučila kupiti desetke novih CT-skenera. Danas Danska ima oko 30 CT uređaja na milijun stanovnika, znatno iznad prosjeka bogatih zemalja (25,9) i višestruko više od Ujedinjenog Kraljevstva (8,8). „Kupnja skenera bila je temelj strategije”, objašnjava radiolog dr. Michael Andersen pokazujući najnoviji uređaj u bolnici Herlev, jednom od samo četiri takva u svijetu. -
Dvotjedno pravilo
Nacionalni standardi nalažu da dijagnoza mora biti postavljena najkasnije dva tjedna nakon uputnice, a liječenje započeti unutar naredna dva tjedna. Ako bolnica ne ispoštuje rokove, pacijent se može prebaciti drugdje – na teret zdravstvenog sustava. Sportašica Elisabeth Ketelsen (82) svjedoči da je od ponovne dijagnoze raka dojke do operacije prošlo svega tri tjedna. -
Kemoterapija kod kuće
Liječenje se, gdje je moguće, premješta iz bolnica u kućnu skrb. Gradonačelnik Michael Ziegler, kojem je 2022. otkrivena leukemija, primao je terapiju putem prijenosne pumpe u vlastitom dnevnom boravku: „Imao sam kvalitetu života, mogao sam obavljati svakodnevne poslove umjesto da ležim u bolničkoj sobi.” Stručnjaci ističu da kućno liječenje smanjuje rizik od bolničkih infekcija, osobito kod oslabljenog imunosustava. -
Briga za cjelokupno iskustvo
Danske bolnice odustale su od sterilno bijelih hodnika. Herlev dočekuje pacijente šarenim muralima Poula Gernesa kako bi se ublažio stres. Diljem zemlje otvoreni su savjetodavni centri koji nude psihološku pomoć i druženje, financirani kombinacijom državnih i volonterskih sredstava. -
Dugoročni politički konsenzus
Ključni „tajni sastojak” jest dogovor glavnih stranaka da je onkologija nacionalni prioritet. Izvršni direktor Danskog društva za borbu protiv raka Jesper Fisker naglašava da su političari „obećali jedni drugima dugoročno partnerstvo”, što je omogućilo planove koji nadilaze trajanje jednog mandata.
Rezultat je impresivan rast stopa preživljenja kod raka debelog crijeva, želuca, pluća i drugih sijela, uz zdravstvenu potrošnju koja nije znatno veća od prosjeka zapadnoeuropskih zemalja.
Dok druge države tek raspravljaju o reformama, Danska pokazuje da kombinacija jasnih rokova, tehnologije, skrbi usmjerene na pacijenta i političke postojanosti može doslovno spasiti tisuće života.