Danski parlament usvojio je u svibnju zakon kojim se dob za odlazak u mirovinu do 2040. podiže sa sadašnjih 67 na 70 godina. Riječ je o prvoj državi u Europskoj uniji koja je granicu postavila tako visoko, a potez je odmah otvorio raspravu o pravednosti i održivosti cijelog sustava.
Prema sadašnjoj formuli, dob za mirovinu usklađuje se s očekivanim životnim vijekom i revidira svakih pet godina. Tako će prag 2030. narasti na 68, 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. prosinca 1970. morat će raditi do 70. godine. Ako se automatizam ne promijeni, 2070. bi se u Danskoj radilo do 74. rođendana.
Stvarnost, međutim, izgleda drukčije. OECD bilježi da su Danci 2022. u prosjeku prestajali raditi sa 64 godine. Oko 20 % umirovljenika posao napušta jer ga ne mogu pronaći ili su zdravstveno spriječeni, ističe etnolog Aske Juul Lassen sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
„Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije umirovljenja”, kaže 53-godišnja bankovna službenica Ali Evans, koja unatoč novom zakonu planira stati s radom najkasnije sa 66 godina, iako će zbog toga dobivati manju mirovinu.
Sličnu zabrinutost iznosi i medicinska sestra Camilla Rasmussen (37) koja na odjelu gastroenterologije svakodnevno prelazi 10 000 koraka: „Kada bih bila ovdje sa 70 godina, mislim da to ne bi bilo pošteno prema pacijentima.”
Glavni ekonomist Danske sindikalne konfederacije Damoun Ashournia upozorava da bi se novim pravilima produbio jaz između onih koji mogu ranije u mirovinu uz vlastitu štednju i onih koji to ne mogu: „Već danas dvije trećine naših članova odlazi prije službene dobi jer su iscrpljeni.” Iako razumije potrebu financiranja socijalne države, protivi se automatskom povećanju svake pete godine te predlaže da se prag ubuduće diže za samo pola godine na svaku godinu produljenog životnog vijeka.
Poslodavci, pak, drže da je automatizam nužan. „Što budemo stariji, malo dulje radimo – to bi bilo najpametnije za očuvanje sustava”, poručuje Erik Simonsen iz Konfederacije danskih poslodavaca.
Premijerka Mette Frederiksen (47) nagovijestila je da će, kada granica dosegne 70, sustav ipak trebati reviziju: „Više ne vjerujem da bi dob za mirovinu trebalo automatski podizati.”
Danski model uključuje univerzalnu javnu mirovinu od 7 198 kruna mjesečno (oko 1 130 američkih dolara) te dvije mirovine financirane uplatama poslodavaca, dok dio stanovnika dodatno štedi privatno.
Hoće li kompromis između automatizma i fleksibilnosti biti pronađen prije nego što prva generacija stigne do nove granice, ostaje otvoreno pitanje, ali rasprava o radnim godinama koje dolaze u nordijskoj je zemlji tek počela.