Danska obrambena obavještajna služba upozorila je u petak na niz ozbiljnih incidenata u tjesnacima koji povezuju Baltičko i Sjeverno more. Prema njihovim nalazima, ruski ratni brodovi više su puta:
• plovili pravcem sudara s danskim mornaričkim plovilima, • usmjeravali oružane sustave prema helikopterima i brodovima Kraljevske danske mornarice, • ometali navigacijske sustave u uskim međunarodnim vodama.
Direktor službe Thomas Ahrenkiel opisao je situaciju kao potencijalno opasnu: „Vidjeli smo nekoliko incidenata u danskim tjesnacima, kad su helikopteri danskih zračnih snaga i mornarička plovila ciljani radarima i kad je prema njima usmjeravano oružje ruskih ratnih brodova.” Upozorio je i da je jedan ruski brod bio usidren u danskim vodama više od tjedan dana, što Copenhagen tumači kao moguću pripremu Moskve da zaštiti tzv. „flotu iz sjene” – tankere koji zaobilaze zapadne sankcije na rusku naftu.
Služba procjenjuje da Kremlj vodi hibridni rat protiv Danske i šireg Zapada. „Rusija koristi vojna sredstva, uključujući i agresivna, kako bi na nas izvršila pritisak bez prelaska linije oružanog sukoba u tradicionalnom smislu”, rekao je Ahrenkiel.
BALTIČKA NAPETOST UZ HIBRIDNE PRIJETNJE
Od početka ruske invazije na Ukrajinu prostor Baltika suočava se s učestalim incidentima: oštećenjima podmorskih kabela, prekidima opskrbe plinom, upadima u zračni prostor i pojavom dronova. Danska, koja čvrsto podupire Kijev, već je povećala obrambeni proračun i najavila nabavu oružja dugog dometa sposobnog pogađati ciljeve unutar Rusije.
KOPENHAGEN I SAVEZNICI PRATE SITUACIJU
Unatoč novim provokacijama, obavještajna služba ističe da „nije bilo izravne prijetnje” Danskoj. Premijerka Mette Frederiksen prošli je tjedan seriju preleta dronova nad zračnim lukama i vojnim instalacijama nazvala „hibridnim napadom”, dok ministar obrane Troels Lund Poulsen poručuje da istrage još traju.
U Washingtonu se situacija prati pozorno. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je: „To je nešto što ova administracija shvaća ozbiljno i konstantno nadziremo situaciju. Nacionalno sigurnosno vijeće u stalnoj je prepisci s našim NATO saveznicima, a predsjednik također razgovara s mnogima od njih.”
Kremlj službeno odbacuje optužbe za hibridne napade. Predsjednik Vladimir Putin se dan ranije, šaljivo, „obećao” da više neće slati dronove nad Dansku te nazvao ideju o ciljanoj akciji protiv NATO-a „glupošću”.
Danski analitičari upozoravaju da i najmanji incident u uskim tjesnacima može izmaći kontroli. Reglament dovršavaju navalne i zračne patrole, dok politički vrh Kopenhagena nastoji zadržati smiren ton, ali i pokazati da će na svaki pokušaj zastrašivanja odgovoriti koordinirano unutar NATO-a.
