Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odlučilo je povući najkontroverzniji dio nacrta novog Zakona o prostornom uređenju – odredbu koja bi dopuštala gradnju na poljoprivrednim parcelama površine najmanje 5 000 četvornih metara.
Javna rasprava pokazala je gotovo jedinstveno protivljenje toj ideji. Građani, stručnjaci i udruge za zaštitu okoliša ocijenili su je prikrivenim pozivom na apartmanizaciju neizgrađenih zona, što bi dodatno pritisnulo već ugrođene obalne i ruralne krajeve. Pod pritiskom kritika, Ministarstvo je potvrdilo da će „brusiti” prijedlog te iz njega izostaviti mogućnost izdavanja građevinskih dozvola na oranicama.
Iako je ovo povlačenje dočekano kao pobjeda civilnog društva, problem uređenja prostora daleko je od rješenog. Struka već godinama upozorava da i postojeći propisi obiluju nejasnoćama i pravnim zamkama u koje upadaju projektanti, investitori i izvođači. Posljedice se vide tek kad zgrade niknu – prečesto na mjestima gdje ugrožavaju pejzaž, poljoprivredu ili javnu infrastrukturu.
Ministarstvo najavljuje daljnji rad na zakonu, no nije iznijelo rokove ni detalje novih rješenja. U međuvremenu, prostorni planovi jedinica lokalne samouprave ostaju prva crta obrane od prekomjerne gradnje, a stručnjaci pozivaju na jačanje nadzora i jasnije kriterije kako bi se, kako kažu, „spasio prostor u kojem živimo”.