Danska obrambena obavještajna služba (DDIS) u svom najnovijem godišnjem izvješću po prvi je put označila Sjedinjene Države kao moguću sigurnosnu prijetnju, što dodatno naglašava rastuću napetost u tradicionalno čvrstom transatlantskom savezu.
Izvješće navodi da Washington „koristi ekonomsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi proveo svoju volju i više ne isključuje upotrebu vojne sile, čak ni protiv saveznika”. Analitičari DDIS-a ocjenjuju da velike sile, suočene s promjenama globalne ravnoteže, danas znatno otvorenije stavljaju vlastite interese ispred kolektivne sigurnosti te su spremnije posegnuti za prisilom.
Dokument i dalje kao ključne strateške izazove ističe Rusiju i Kinu, pritom naglašavajući da će se „vojna prijetnja Rusije prema NATO-u povećati”. No, upozorava i na „neizvjesnost oko uloge Sjedinjenih Država kao jamca europske sigurnosti” – osobito važnu za Dansku, čiji je teritorij na sjeveru Atlantskog saveza izravno izložen ruskim vojnim aktivnostima u Arktiku i Baltičkom moru.
Napetosti između Kopenhagena i Washingtona dodatno su porasle 2019. godine kada je američki predsjednik Donald Trump izrazio interes za kupnju Grenlanda, autonomnog teritorija unutar Kraljevine Danske bogatog prirodnim resursima i strateški položena u Arktiku. Iako se ideja naknadno povukla iz javnog diskursa, u Danskoj je ostavila dojam da su američki potezi postali nepredvidljiviji.
DDIS procjenjuje da će Kremlj pokušati „iskoristiti američku želju za brzim završetkom rata (u Ukrajini) kako bi posijao podjele između SAD-a i Europe”. Time se, ističu analitičari, još više komplicira sigurnosni mozaik u kojem Europljani moraju balansirati između tradicionalnog oslanjanja na američki nuklearni kišobran i potrebe za samostalnijim obrambenim kapacitetima.
Dansko izvješće dolazi u trenutku kada Bijela kuća u svojoj novoj strategiji nacionalne sigurnosti zauzima znatno oštriji stav prema europskim partnerima, ističući da kontinent mora preuzeti veći dio tereta zajedničke obrane. Europske metropole, međutim, sve češće postavljaju pitanje koliko se mogu osloniti na Washington dok raste napetost s Moskvom i dok Peking gospodarski i tehnološki jača.
DDIS zaključuje da će se u nadolazećim godinama „borba za utjecaj” između velikih sila intenzivirati, a srednje države poput Danske morat će „fleksibilno prilagođavati” vlastite sigurnosne strategije kako bi zaštitile nacionalne interese i pridonijele stabilnosti saveza.
