Europska unija napravila je zaokret u raspravi o mirovnom dogovoru između Ukrajine i Rusije. Glasnogovornica za vanjske poslove Anitta Hipper poručila je da „nikakav mir ne može biti postignut bez Ukrajine” te da isključivo Kijev treba odrediti uvjete sporazuma. Time je Bruxelles, nakon gotovo tri godine čvrstog stava da se granice ne smiju mijenjati silom, praktično prepustio najosjetljivije pitanje – crtu nove granice – samoj Ukrajini.
Istodobno Sjedinjene Države pojačavaju pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da prihvati mirovni plan koji uključuje ustupanje okupiranih područja Moskvi. Prema američkom prijedlogu, Kijev bi se odrekao Krima, Luhanska, Donjecka te dijelova Hersona i Zaporižja.
Zapadne sile od kraja Drugoga svjetskog rata načelno odbijaju priznavati promjene granica postignute agresijom. EU nikada nije priznala rusku aneksiju Krima 2014., baš kao ni tursku okupaciju sjevernog Cipra iz 1974. godine. Grčki premijer Kiriakos Micotakis zato upozorava da je „nepovredivost granica neprikosnovena“ i da će se Atena uvijek suprotstaviti svakom nezakonitom potezu.
Primjer Kosova iz 2008. već stvara napetosti unutar Unije. Većina članica priznala je kosovsku neovisnost, no Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunjska i Grčka to i dalje odbijaju zbog vlastitih separatističkih strahova. Moskva se upravo na taj presedan često poziva kada opravdava svoje poteze u Ukrajini.
Francuski geograf i stručnjak za granice Michel Foucher upozorava da bi „cijena“ mira mogla biti Donbas, ali i postavlja pitanje tko bi jamčio da Rusija poštuje dogovor. On procjenjuje da Peking, New Delhi i europske zemlje neće priznati novu crtu kao službenu granicu, iako bi ona de facto mogla funkcionirati na terenu.
Sličan stav ima i bivši glavni tajnik Europskoga parlamenta Klaus Welle. „Morat ćemo živjeti s činjenicom da su dijelovi Ukrajine okupirani, ali to ne znači da ih netko želi legalno priznati“, kaže Welle, razlikujući de facto situaciju od de iure priznanja.
Zelenski, pozivajući se na ukrajinski ustav, ponavlja da Kijev nema ni pravni ni moralni mandat odreći se teritorija. No američka odlučnost da postigne nagodbu mogla bi, upozoravaju diplomati, donijeti neugodne posljedice i za Ukrajinu i za više zemalja članica EU, posebno one s vlastitim zamrznutim teritorijalnim sporovima.
