Plan američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini, prema dokumentima koji su ovih dana kružili među europskim vladama, predviđa niz gospodarskih ustupaka Moskvi u zamjenu za prekid borbi.
Prema navodima iz internih priloga mirovnom prijedlogu:
- oko 200 milijardi dolara zamrznute ruske državne imovine preusmjerilo bi se u obnovu Ukrajine, uključujući izgradnju velikog podatkovnog centra koji bi napajala nuklearna elektrana Zaporižja – postrojenje koje trenutačno kontroliraju ruske snage;
- američke financijske kuće i industrijski konglomerati dobili bi mogućnost ulaganja u ruske strateške sektore, od eksploatacije rijetkih metala do bušenja arktičke nafte;
- ruski plin i nafta ponovno bi tekli prema zapadnoeuropskim potrošačima, čime bi se energetske veze iz doba prije invazije praktički obnovile.
Jedan europski dužnosnik, zatraživši anonimnost, usporedio je paket energetskih dogovora s „ekonomskom Jaltom 1945.” – aludirajući na povijesnu konferenciju Velikih sila koja je preoblikovala poslijeratnu Europu.
Moskva je u veljači 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu, a rat i dalje bjesni bez jasnog kraja. Trumpov plan još nije službeno predstavljen, no već izaziva živa preispitivanja: dok neki u Bruxellesu traže priliku za brzi prekid vatre, drugi strahuju da bi široko otvaranje zapadnog kapitala ruskim resursima cementiralo utjecaj Kremlja i dugoročno oslabilo europsku energetsku autonomiju.
Bijela kuća zasad ne komentira neslužbene navode. Ukrajina i Rusija također se nisu očitovale o mogućim ekonomskim ustupcima niti o prijedlogu obnove energetskih tokova. Ipak, sama činjenica da kruže detaljni aneksi svjedoči o intenzivnim diplomatskim pregovorima u pozadini.
Dok se čeka hoće li Washington formalno iznijeti plan, europski partneri odmjeravaju koliko su spremni prihvatiti mirovni aranžman koji bi – uz obnovu Ukrajine – Kremlju istodobno vratio ključnu gospodarsku polugu u europskoj energetskoj mreži.
