Današnji poljoprivredni krajolik Dalmacije odražava dramatičan pad: od nekadašnjih 400 000 hektara obrađenih površina u evidenciji ARKOD-a danas je prijavljeno tek oko 100 000 hektara, odnosno 25 % potencijala. Još je vidljivija promjena na terenu, gdje su brojni maslinici, vinogradi i pašnjaci zarasli u makiju ili služe tek za minimalne potpore.
„Današnja dalmatinska poljoprivreda sjena je nekadašnje”, konstatira analitičar koji je prikupio podatke i sastavio tri ljestvice najvećih preostalih proizvođača – po površini, prihodima i vrijednosti imovine.
Top 10 po površini (ha)
- Zadruga Planina – 1 468
- Vrana d.o.o. – 850
- Vigens d.o.o. – 820
- Paška sirana d.o.o. – 580
- PZ Agro Lišane – 218
- Drniški vinogradar d.o.o. – 204
- Maraska d.d. – 190
- Olvin plus d.o.o. – 131
- Zrno zdravlja d.o.o. – 115
- Badel d.d. – 103
Top 5 po prihodima (EUR)
- Vrana d.o.o. – 8,4 mil.
- Zadruga Planina – 1,9 mil.
- Vigens d.o.o. – 780 000
- Drniški vinogradar d.o.o. – 750 000
- Olvin plus d.o.o. – 374 000
Top 6 po vrijednosti aktive (EUR)
- Vrana d.o.o. – 20 mil.
- Vigens d.o.o. – 10,6 mil.
- Olvin plus d.o.o. – 4,7 mil.
- Zrno zdravlja d.o.o. – 1,7 mil.
- Drniški vinogradar d.o.o. – 1,6 mil.
- Zadruga Planina – 1,1 mil.
Brojke otkrivaju da većina registriranih hektara donosi skromnu dobit. Oko 60 % površina čine pašnjaci i krški pašnjaci s prosječnom godišnjom novostvorenom vrijednošću od približno 300 EUR/ha. Čak ni nasadi na melioriranim krškim poljima u mnogim slučajevima ne postižu visoke prihode – primjerice, Vigens na više od 800 ha ostvaruje tek 780 000 EUR godišnje, dok Drniški vinogradar s oko 200 ha vinograda kreira prihod od oko 3 750 EUR/ha, što je, prema procjeni autora analize, „izrazito malo”.
Zašto je došlo do ovakvog pada? Kombinacija depopulacije sela, zamaha turizma, neriješenih zemljišnoknjižnih odnosa, izostanka komasacije te slabih javnih ulaganja u odvodnju i navodnjavanje dovela je do odustajanja od poljoprivrede. Niska prirodna produktivnost dalmatinskog tla dodatno je obeshrabrila poljoprivrednike.
Unatoč tome, postoje primjeri otpornosti i rasta. Tvrtka Vrana d.o.o., s 850 hektara i diverzificiranom proizvodnjom od ratarstva i povrtlarstva do mlijeka i jaja, „neosporni je šampion dalmatinske poljoprivrede” prema usporedbi hektara, prihoda i imovine. Novi val malih vinara, voćara i maslinara također daje tračak nade: mandarine iz doline Neretve, jagode iz Vrgorca te vina s Pelješca i Hvara pokazuju da se kvaliteta može postići na manjim površinama.
Ipak, cjelokupna slika ostaje izazovna. Većina velikih sustava još uvijek „čeka svoj puni proizvodni potencijal”, a bez sustavne obnove infrastrukture i jasne ruralne politike, dalmatinska poljoprivreda teško će se vratiti na put stare slave.