Cipar 1. siječnja preuzima rotacijsko, šestomjesečno predsjedništvo Vijeća Europske unije i, kako tvrdi tamošnja diplomacija, donosi „novi pristup” u trenucima izrazite geopolitičke neizvjesnosti.
Ministar vanjskih poslova Constantinos Kombos ističe da manje članice Unije mogu ponuditi dodatnu energiju i disciplinu: „Mi to ne shvaćamo kao dužnost koju moramo odraditi, nego kao priliku da posao odradimo najbolje moguće.”
Glavni prioriteti • Nepokolebljiva potpora Ukrajini: i nakon gotovo četiri godine rata ruska agresija ostaje središnja tema. • Jačanje sigurnosti i obrambene spremnosti EU-a kako bi se ojačala strateška autonomija. • Otvaranje prema Bliskom istoku i Indiji, uključujući ambiciju stvaranja zone slobodne trgovine između EU-a i Indije.
Dodatnu dimenziju ciparskom predsjedanju daje vlastito iskustvo podjele otoka nakon turske invazije 1974. Kombos podsjeća da Ciprani „dobro znaju što znače rat i okupacija”, no obećava kako nacionalno pitanje neće koristiti za blokiranje odnosa Bruxellesa i Ankare. Predsjednik Nikos Christodoulides stoga je pozvao turskog kolegu Recepa Tayyipa Erdoğana na neformalni europski sastanak u travnju.
Unatoč tome, Nikozija – uz potporu Atene – i dalje sprječava sudjelovanje Turske u novom europskom obrambenom programu SAFE, pozivajući se na prisutnost turskih vojnika na sjeveru otoka, koji EU smatra svojim teritorijem.
Pripreme u Nikoziji Grad i državna infrastruktura mjesecima su se uređivali za predsjedanje koje je Cipar zadnji put obavljao 2012. U zračnoj luci dočekuju natpisi „Cyprus EU Presidency”, a slogan šestomjesečnog mandata glasi: „Autonomna Unija, otvorena svijetu”.
Kombos poručuje da se istočnomediteranska regija ne smije promatrati samo kroz prizmu kriza poput Sirije, Gaze ili Levanta: „Ovo je i prostor prilika.” Stoga će tijekom mandata inzistirati na gospodarskom otvaranju i jačanju konkurentnosti Unije, osobito u vrijeme kada trgovinske napetosti i carine potresaju globalna tržišta.
Ciparski planovi, ocjenjuju europski diplomati, ambiciozni su za zemlju od 1,2 milijuna stanovnika. U idućih pola godine upravo će Nikozija usmjeravati zakonodavni rad i diplomatske pregovore Europske unije, nastojeći pritom, kako kaže Kombos, pokazati „da i male države mogu donijeti veliku promjenu”.
