Rat na Bliskom istoku i gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog tjesnaca protresli su svjetska energetska tržišta, a Europska unija priprema se za, kako kaže povjerenik za energetiku Dan Jørgensen, „dugu krizu”.
Cijene nafte i plina naglo rastu, inflacija jača, a Bruxelles razrađuje scenarije koji uključuju:
• moguće racionalizacije dizela i mlaznog goriva, • novo povlačenje nafte iz strateških rezervi, • aktiviranje termoelektrana na ugljen u nekim državama članicama.
„Bolje je biti spreman nego poslije žaliti”, poručio je Jørgensen, dodajući da Unija još nije i službeno proglasila stanje krize, ali „ozbiljnije nego ikad” razmatra sve zakonske alate.
Strah od gospodarskog udara Rastući troškovi energenata već potiču inflaciju i usporavaju rast, što države tjera na nove pakete potpore kućanstvima i tvrtkama. Posebno su zabrinute zrakoplovne kompanije, suočene s mogućom nestašicom mlaznog goriva. Bruxelles zasad ne mijenja tehničke norme ni dopušteni udio biogoriva, podsjećajući da EU i SAD imaju različite standarde smrzavanja goriva (-47 °C prema ‑40 °C).
Sve opcije ostaju „na stolu” Europska komisija ne isključuje daljnje korištenje strateških zaliha: prošlomjesečno je već povučena rekordna količina nafte, a Jørgensen najavljuje da će se sljedeći potez tempirati „u pravom trenutku”. Ograničenje uvoza ruskog ukapljenog plina zasad se ne planira; Bruxelles računa na Sjedinjene Države i druge partnere kako bi nadomjestili mogući manjak iz Perzijskog zaljeva.
Za EU, poruka je jasna: najgori scenarij više se ne smatra nerealnim, a pripreme za dugu energetsku nestabilnost već su u tijeku.