Rat na Bliskom istoku i privremena blokada Hormuškog tjesnaca već su gurnuli cijene nafte i plina 30 % više, a analitičari upozoravaju da bi barel mogao preskočiti 150 dolara ako se prekid opskrbe nastavi. Kroz taj morski „vrat” prolazi više od petine svjetske nafte i trećina ukapljenog plina, pa bi dulja blokada postala najteži poremećaj u povijesti energetskog tržišta.
Visoke cijene energenata u pravilu poskupljuju sve ostalo. U Aziji su se već pojavila ograničenja potrošnje u tvornicama, a lančani učinak prijeti i zapadnim tržištima koja ovise o azijskoj robi i transportu. Zapadne središnje banke pak nemaju mnogo manevarskog prostora: inflacija je tvrdokorna, a kamatne stope već su visoke. Kombinacija usporenog rasta i rastućih cijena otvara vrata klasičnoj stagflaciji.
Financijska tržišta to osjećaju. Dionice i kriptovalute tonu, a dio ulagača rasprodaje zlato iz burzovno-trgovanih fondova (ETF-a) kako bi pokrio gubitke i prebacio se u američke obveznice s visokim prinosima. Unatoč tomu, potražnja za fizičkim polugama i kovanicama snažno raste:
- cijena zlata pala je oko 6 % u posljednjih 30 dana, ali je u godinu dana porasla gotovo 42 %;
- u posljednjih pet godina, obilježenih inflacijom i krizama, zlato je poskupjelo gotovo 200 %.
„Kombinacija energetske krize, visoke inflacije, stagnacije gospodarstva i geopolitičke nestabilnosti mogla bi dovesti do nove svjetske krize, a u takvim uvjetima, cijena zlata obično pokazuje značajan rast”, kaže Saša Ivanović, predsjednik uprave Centra Zlata. Dodaje da investicijske banke poput Goldman Sachsa za 2026. predviđaju dodatnih 20 % rasta cijene plemenitog metala.
Snažniji dolar zasad ublažava udar na američke potrošače, no i on bi mogao doći pod inflacijski pritisak. To bi, procjenjuju ekonomisti, pogodovalo vladinim financijama jer bi erozija kupovne moći ubrzala otplatu golemog javnog duga koji je premašio 39 bilijuna dolara.
Na udaru visokih kamata posebno je tržište privatnih kredita vrijedno oko 2 bilijuna dolara. Div poput Blackstonea gradi model na skupljem zaduživanju poduzeća i građana kojima banke zatvore vrata. Ako kamate ostanu visoke, raste rizik neotplate, a ulagači – među njima i mirovinski fondovi – mogli bi godinama čekati povrat uloženog novca.
U takvoj neizvjesnosti fizičko zlato ponovno se nameće kao klasično utočište. Kratkoročne korekcije, tvrde analitičari, služe tek kao povoljan ulaz za one koji vjeruju da će kovani sjaj biti dugoročna protuteža rastu cijena i geopolitičkim potresima.