Broj oboljelih od zatajenja srca u Bugarskoj dosegnuo je 62 800 ljudi, pokazuje najnovije izvješće Bugarskog kardiološkog društva i Udruge aktivnih pacijenata. Samo u posljednjih godinu dana broj bolesnika porastao je za 2 600, a trend posebno pogađa radno sposobnu populaciju.
• Svaki četvrti pacijent u dobi od 18 do 64 godine izgubio je radnu sposobnost. • Hospitalizacije su 2024. narasle na 73 608 – rast od 4,4 % u odnosu na prošlu godinu. • Kod radno aktivnih osoba broj hospitalizacija skočio je za gotovo 13 %, na 52 969.
Izvješće upozorava da bolesnici često sami plaćaju skupe dijagnostičke pretrage jer ih javno osiguranje ne pokriva u potpunosti. „Trošak je za mnoge neizdrživ, pa kontrole odgađaju dok ne završe na hitnom prijemu”, stoji u dokumentu.
Lijek sacubitril/valsartan, ključan u terapiji, pacijente prosječno košta oko 13 eura mjesečno unatoč solidarnom, univerzalnom zdravstvenom sustavu. Teret dodatno pojačavaju putovanja do regionalnih ili sveučilišnih centara; trošak transporta, smještaja i izostanka s posla pada isključivo na bolesnike.
Nikolaj Nedejalkov iz Udruge aktivnih pacijenata naglašava da se „zatajenje srca sve češće dijagnosticira mlađima” te traži nacionalni plan koji bi omogućio dostupnu dijagnostiku, terapiju i podršku: „U protivnom ćemo i dalje liječiti u bolnicama ono što smo mogli spriječiti u ambulantama.”
Podatci Europske komisije i OECD-a otkrivaju da je Bugarska jedina članica EU u kojoj smrtnost od bolesti cirkulacijskog sustava raste. Dok je u Uniji između 2011. i 2021. zabilježeno prosječno smanjenje od gotovo 20 %, u Bugarskoj je stopa porasla sa 1 182 na 1 211 umrlih na 100 000 stanovnika. Prema Eurostatu, u južnocentralnoj regiji zemlje više od 66 % svih smrtnih slučajeva uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima – dvostruko više od prosjeka EU.
Kao čimbenici se navode visoka prevalencija pušenja, prekomjernog alkohola, nedostatak tjelesne aktivnosti te kronični manjak i starenje medicinskog kadra. Manje od 60 % građana odazvalo se na državne godišnje preventivne preglede.
Stručnjaci i udruge pacijenata traže da država u potpunosti pokrije troškove lijekova i dijagnostike te otvori specijalizirane ambulante za bolesnike sa zatajenjem srca. U protivnom, upozoravaju, slijedi daljnji rast smrtnosti, veći pritisak na bolnice i gubitak radne sposobnosti tisuća građana.