Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó objavio je da je Budimpešta postigla dogovor sa „srpskim i ruskim kolegama” o izgradnji novog naftovoda između Srbije i Mađarske. Projekt je zamišljen kao dodatni kanal za uvoz ruske sirove nafte upravo u trenutku dok Europska unija intenzivira planove za potpuno izbacivanje Kremlja s europskog energetskog tržišta.
U objavi na društvenim mrežama Szijjártó je za skok cijena energenata optužio Bruxelles: „And this is no wonder, given Brussels is forcibly dismantling energy ties, banning Russian energy sources and blocking supply routes.” Ministar je dodao da će Budimpešta „graditi cjevovode i otvarati nove izvore opskrbe” kako bi, kako je rekao, zadržala „najniže račune za energiju u Europi” za mađarske građane.
Prema navodima državne agencije MTI, dogovor je postignut na videokonferenciji Szijjártóa s ruskim zamjenikom ministra energetike Pavelom Sorokinom i srpskom ministricom energetike Dubravkom Đedović. Cjevovod bi, tvrdi MTI, mogao biti pušten u rad već 2027., no detalji sporazuma za sada nisu objavljeni.
Europski parlament i države članice paralelno pregovaraju o prijedlogu potpunog embarga na uvoz ruskog plina do 2027. Teži se i proširenju zabrane na naftu koja stiže cjevovodima te skraćivanju roka provedbe. Za razliku od dosadašnjih sankcija, novi paket REPowerEU mogao bi se usvojiti kvalificiranom većinom, što bi Mađarskoj i Slovačkoj onemogućilo da ga same blokiraju.
Szijjártóva vlada pod vodstvom premijera Viktora Orbána godinama gradi popularnost na obećanju niskih troškova energije. Statistike pokazuju da mađarska kućanstva trenutno plaćaju prosječno 3,20 eura za 100 kWh plina, znatno manje od 16,71 eura u Nizozemskoj ili 18,93 eura u Švedskoj.
Mađarska i Slovačka dosad su više puta spriječile strože zajedničke sankcije na rusku naftu i plin, koje zahtijevaju jednoglasnost svih 27 članica EU. Najava novog naftovoda jasno signalizira da Budimpešta ne namjerava popustiti europskom pritisku ni nakon dvije godine rata u Ukrajini.