Europska komisija u utorak objavljuje zakonodavni paket kojim namjerava ponovno rasplamsati tržište sekuritizacije i tako potaknuti bankarsko kreditiranje gospodarstva.
Sekuritizacija – postupak u kojem banke repakiraju i prodaju zajmove kako bi oslobodile bilance za nova zaduženja – gotovo je iščeznula iz EU-a nakon stroge regulative uvedene poslije globalne financijske krize. Bruxelles sada predlaže blaža pravila: banke bi morale držati manje kapitala za takve transakcije, a ublažile bi se i dubinske analize te izvještajne obveze. Komisija pritom tvrdi da će zaštitne mjere ostati dovoljno čvrste kako se ne bi ponovio scenarij iz 2008.
Tržište sekuritizacije u EU-u srozalo se s oko 2 bilijuna eura koliko je vrijedilo prije krize na današnjih 1,2 bilijuna. U istom razdoblju američko se tržište povećalo na 13,7 bilijuna dolara, zbog čega visoki dužnosnici Komisije praksu nazivaju „underexploited tool in Europe”.
Potporu za liberalizaciju daju i izvješća bivših talijanskih premijera Enrica Lette i Marija Draghija, dok su Francuska i Njemačka snažno lobirale za popuštanje pravila kako bi ojačale svoje bankarske sektore. Mjera je postala politički prioritet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen nakon njezina prošlogodišnjeg reizbora.
Banke pozdravljaju potez jer će im manje regulatornog kapitala značiti više novca za nove poslove. Komisija se nada da će to prerasti u veći kreditni plasman poduzećima, no kritičari sumnjaju u takav ishod.
Nevladina organizacija Finance Watch upozorava da sekuritizacije „won’t channel capital to where it’s needed most” jer banke „su pod nikakvom obvezom da oslobođeni kapital usmjere u produktivne dijelove gospodarstva” te će sredstva radije koristiti za ispunjavanje regulatornih zahtjeva ili isplate dividendi.
Slično upozorenje stiže i iz nadzornog krila Europske središnje banke, koje tvrdi da bi smanjenje kapitalnih zahtjeva „došlo na štetu usklađenosti s međunarodnim standardima” i da EU mora „ensure that securitisation does not create excessive leverage in the financial system by fuelling asset bubbles and hiding risks on bank balance sheets”.
Komisija, međutim, ostaje pri stajalištu da će novi okvir donijeti ravnotežu između poticanja rasta i očuvanja financijske stabilnosti te da je nadzor sada „neusporedivo stroži” nego prije urušavanja američkog tržišta nekretnina. Hoće li reformirani instrument uistinu pokrenuti nova kreditna krila ili ponovno otvoriti vrata skrivenim rizicima, odlučit će – kako poručuju skeptici – način na koji će se banke s oslobođenim kapitalom u praksi ponašati.
