Europska unija nastavlja ubrzano mijenjati energetsku kartu: u prvih šest mjeseci 2025. godine uvezla je ukapljeni prirodni plin (LNG) vrijedan 26,9 milijardi eura, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Gotovo polovica te svote (13,7 milijardi eura) stigla je iz Sjedinjenih Američkih Država, čime su SAD potvrdile status najvećeg europskog dobavljača LNG-a, s udjelom od 45 posto u 2024.
Ruski udio u europskom uvozu LNG-a, iako i dalje daleko ispod američkog, porastao je: od siječnja do lipnja 2025. uvoz iz Rusije dosegnuo je 4,48 milijardi eura, prema 3,47 milijardi u istom razdoblju lani. Za razliku od nafte i ugljena, na ruski plin EU do sada nije uvela sankcije jer dio država članica još ovisi o isporukama koje dolaze i kao LNG i plinovodima, uključujući TurkStream.
Komisija, međutim, priprema radikalni zaokret. U nacrtu plana, koji tek trebaju potvrditi Europski parlament i Vijeće, Bruxelles predlaže potpunu obustavu uvoza ruskog plina do 2028. godine:
• zabrana novih ugovora od 1. siječnja 2026.; • obustava isporuka po postojećim kratkoročnim ugovorima od 17. lipnja 2026.; • zabrana uvoza temeljem dugoročnih ugovora od 1. siječnja 2028.
Za usvajanje mjera potrebna je tzv. kvalificirana većina: najmanje 15 od 27 država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva Unije. Ako plan prođe, ruski plin pridružit će se nafti i ugljenu na listi energenata čiji je uvoz u EU zabranjen, a europsko tržište plina ostat će otvoreno za opskrbljivače iz SAD-a i drugih regija.