Europska komisija razmatra prijenos gotovo 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine iz klirinške kuće Euroclear u Belgiji u novi, rizičniji investicijski fond pod okriljem EU-a. Cilj je, kako navode četvorica upućenih dužnosnika, povećati prinose i tako dugoročno financijski podupirati ratom iscrpljeno ukrajinsko gospodarstvo, ali pritom ostaviti netaknut glavni kapital kako bi se izbjegla optužba da se ruski novac „otima”.
• Trenutačno Euroclear, po pravilima belgijske središnje banke, ulaže sredstva u najsigurnije državne papire, što je 2024. donijelo oko 4 milijarde eura dobiti. Taj je iznos usmjeren na otplatu G7 zajma Ukrajini.
• Novi bi fond ulagao u rizičniju imovinu i tako potencijalno povećao prihode. Zagovornici tvrde da to jača ukrajinsku financijsku izdržljivost i smanjuje opasnost da Mađarska vetom pri obnovi sankcija odblokira sredstva Moskvi.
• Sankcijski režim EU-a mora se jednoglasno obnavljati svakih šest mjeseci, a Budimpešta je više puta zaprijetila protivljenjem „kao znak dobre volje Kremlju”. Bruxelles traži model koji bi se mogao usvojiti kvalificiranom većinom i tako zaobići Viktora Orbána.
• Više članica – među njima Njemačka i Italija – i dalje odbija izravnu konfiskaciju ruske imovine zbog pravnih i financijskih rizika. Kritičari novog vozila upozoravaju da bi, ako ulaganja podbace, račun na kraju platili porezni obveznici EU-a.
• Ministri financija 27 država u četvrtak navečer u Luksemburgu otvaraju raspravu. U pozivnom pismu poljskog predsjedništva stoji: „Važno je da čujemo Komisiju o raspoloživim opcijama, posebice o mogućoj uporabi zamrznute ruske imovine i daljnjim koracima u vezi sa sankcijama”. Varšava je predložila da se i novi obrambeni kreditni instrument SAFE iskoristi za kupnju oružja za Kijev.
• G7 je lani dogovorio da se Ukrajini ustupi 45 milijardi eura prihoda od ulaganja zamrznutih sredstava; udio EU-a od 18 milijardi bit će isplaćen do kraja godine, što otvara pitanje financiranja 2026.
• Europski proračun od 1,2 bilijuna eura rastegnut je do krajnjih granica, a idući višegodišnji financijski okvir stupa na snagu tek 2028. „Nije lako pronaći novac u sadašnjem MFF-u”, priznaje jedan europski diplomat. Velik dio paketa od 50 milijardi eura pomoći Ukrajini, dogovorenog 2023., već je potrošen.
Pred Bruxellesom su, stoga, mjeseci napetih pregovora u kojima će se balansirati između pomoći Kijevu i domaćih fiskalnih prioriteta, uz neizvjesnost hoće li riskantniji model ulaganja preživjeti političke i pravne provjere svih 27 članica.
