Saborski zastupnik i bivši ministar financija Boris Lalovac ocijenio je da proračun za 2026. godinu „balansira na rubu rizika”, a hrvatsko gospodarstvo trpi pod teretom sve veće inflacije.
U razgovoru za televizijsku emisiju istaknuo je kako je godišnja stopa potrošačkih cijena u studenome porasla na 3,8 %, čime je Hrvatska postala druga najinflatornija zemlja eurozone. Po njegovu mišljenju, Vlada je u proračunu podcijenila inflacijski pritisak, što otvara niz potencijalnih rupa u financijskom planiranju države.
Zdravstveni dugovi i socijalna potrošnja
• Dug bolničkog sustava, procijenjen na oko 860 milijuna eura, ostaje neriješeno pitanje. Lalovac je upitao kada i kako će ti troškovi biti pokriveni te upozorio da se propuštaju pravodobno iskoristiti europski fondovi.
• Socijalna izdvajanja, koja su prošle godine gotovo udvostručena, dosegnula su rekordne razine. Iako pomažu najugroženijima, Lalovac tvrdi da planiranje nije usklađeno s realnim potrebama građana koji se suočavaju s poskupljenjima.
Pristisci na građane i turizam
Bivši ministar naglasio je da rast cijena „ozbiljno narušava konkurentnost hrvatskog turizma, ključne gospodarske grane i izvora prihoda države”. Dodao je kako su građani navikli „na ulazak u minuse, posebno na potrošnji hrane”, dok krediti nastavljaju rasti usprkos strožim bankarskim kriterijima.
Posebno je izdvojio:
- poskupljenje električne energije;
- veće premije dopunskog zdravstvenog osiguranja;
- najavljeno povećanje cestarina;
- rast komunalnih naknada na lokalnoj razini.
„Cijene neprestano rastu, a bez zaustavljanja tog trenda izazovi će se samo povećavati”, zaključio je Lalovac, upozorivši da fiskalna stabilnost ovisi o točnijim prognozama i bržem rješavanju nagomilanih dugova u javnom sektoru.