Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) u petak je raspravilo prijedlog izmjena Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te nacrt novog Zakona o potrošačkim kreditima. Socijalni partneri postigli su načelnu suglasnost, premda su stavovi i dalje podijeljeni oko uvođenja tzv. „crnih lista” poslodavaca i visine kazni.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić ocijenio je da su predložene izmjene „pozitivan iskorak” nakon tri godine primjene sadašnjeg zakona i analize prikupljenih podataka iz područja rada.
„Donijeli smo ovaj zakon s ključnim ciljem namjere, u prvom redu, sankcioniranja recidivista. Smatramo da može doći u svakom sustavu, i kod svakoga tko radi, do pogreška, ali ako se ponavlja, onda da nije pogreška”, poručio je Ružić nakon sjednice.
Ključne novosti
• Prve dvije novčane kazne za utvrđeni neprijavljeni rad ostaju nepromijenjene. • Za treći prekršaj uvodi se nova kazna od 8 000 eura po neprijavljenom radniku. • Uz novčanu sankciju, predviđena je i automatska prijava radnika na puno radno vrijeme.
Ministar je naglasio da je upravo treća, znatno viša kazna zamišljena kao „i preventivna i pravična”, osobito s obzirom na to da su turizam i trgovina – sektori s najvećom pojavnosti sivog rada – „naša grana”.
Crna lista i javni natječaji
Ružić je najavio i šire korištenje „crne liste” poslodavaca koji ponavljaju prekršaje. Prema prijedlogu, lista bi se u budućnosti mogla povezivati s uvjetima za sudjelovanje u javnoj nabavi ili natječajima za europske fondove, čime bi služila kao dodatni poticaj za poštivanje radnih propisa.
Zakon bi, prema planu ministarstva, trebao stupiti na snagu sredinom lipnja. Ružić je istaknuo da je prijedlog izrađen kompromisno i usklađen s odredbama o radnim dozvolama i Zakonom o strancima, a krajnji cilj ostaje zaštita radnika i očuvanje njihovih prava uz stvaranje poticajnog poslovnog okruženja.