Europska unija početkom 2026. uvodi najstroži paket mjera dosad za suzbijanje krčenja i degradacije šuma, a hrvatski će ga Sabor uskoro pretočiti u nacionalni zakon.
Nacrt Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2023/1115, koji je Vlada uputila u saborsku proceduru, proširuje obveze na sve tvrtke – od velikih prerađivača do malih i srednjih poduzeća – koje na tržište EU stavljaju kavu, soju, kakao, goveđe meso, palmino ulje, drvo, kaučuk i niz afinitetnih proizvoda poput namještaja, šperploče ili smrznutog mesa.
Ključne novosti • Dužna pažnja: tvrtke moraju prikupiti podatke o zemlji, geolokaciji i dobavljačima te dokazati da roba nije povezana s krčenjem šuma nakon 31. prosinca 2020. • Digitalni trag: izjave o due diligenceu moraju se čuvati najmanje pet godina, a kupci ih mogu verificirati kroz jedinstveni broj dokumenta. • Pojačan nadzor: veterinarska, tržišna, poljoprivredna, sanitarna, fitosanitarna i šumarska inspekcija dobit će ovlasti za nenajavljene preglede, fotografiranje prostora i uvid u videonadzor. • Kazne: za neusklađenost prijete novčane kazne do četiri posto godišnjeg prometa, povlačenje robe, privremene zabrane ili uništenje spornih pošiljki.
U fokusu su subjekti „prvi u lancu“ koji robu uvoze ili prvi plasiraju na tržište Unije; oni će morati procjenjivati rizike krčenja i, kada je potrebno, smanjivati ih dodatnim mjerama. Tvrtke dalje u lancu ostaju odgovorne, ali prikupljaju samo referentne brojeve izjava.
Europska komisija uredbom cilja proizvodne lance koji prema procjenama čine najveći pritisak na svjetske šume. Bruxelles računa da će nova pravila smanjiti ugljični otisak europske potrošnje i pomoći očuvanju bioraznolikosti, dok poduzetnici upozoravaju na skok administrativnih troškova.
Hrvatski zakon trebao bi biti izglasan do kraja godine, kako bi se gospodarstvo prilagodilo prije nego uredba 1. siječnja 2026. postane izravno primjenjiva.
