Vrijeme neumoljivo curi za Europsku komisiju, koja do kraja godine želi zaključiti dva dugotrajna trgovinska pregovora – s južnoameričkim blokom Mercosur i s Indijom. Oba bi ugovora mogla preoblikovati gospodarsku budućnost Europske unije, ali otpor u ključnim državama članicama teško je slomiti.
Komisija je za 20. prosinca najavila putovanje predsjednice Ursule von der Leyen u Brazil, no samo ako prethodno osigura potrebnu potporu država članica. Za odobrenje sporazuma s Mercosurom u Vijeću EU-a potrebna je kvalificirana većina – najmanje 15 od 27 država, koje zajedno čine 65 % stanovništva Unije.
Francuska i Poljska najtvrđi su protivnici, uz Belgiju, Austriju i Irsku koje još vagaju. Italija je ostala nepredvidiva karta: ministar vanjskih poslova Antonio Tajani ranije je podupro sporazum, dok ministar poljoprivrede Francesco Lollobrigida tvrdi da su novi zaštitni mehanizmi uspjeh Rima, no službena potvrda potpore još nije stigla. Ako bi se Italija svrstala uz zagovornike, sporazum bi mogao proći čak i uz francuski i poljski „ne”.
Najžešća kritika dolazi iz poljoprivrednog sektora: farmeri strahuju od jeftinijeg mesa i peradi iz Brazila i Argentine te blažih ekoloških i zdravstvenih standarda. Komisija je u listopadu predstavila instrumente za hitnu zaštitu osjetljivih proizvoda, no Pariz ostaje pri stavu da glasovanje treba odgoditi kako bi se dodatno ojačala zaštita domaće poljoprivrede.
Dvojba se produbljuje tvrdnjom jednog europskog diplomata da „jedna država izvrće javnu raspravu” gurajući odgodu koja bi mogla značiti tihi veto. Drugi pak upozorava da bi propuštanje ovog vlaka moglo odgoditi ratifikaciju do 2026., kad bi se politički prozor u Brazilu mogao zatvoriti.
Paralelno teku i pregovori s Indijom, koje mnogi smatraju još ambicioznijim. Cijeli Kolegij povjerenika putovao je u Indiju početkom godine, a von der Leyen i premijer Narendra Modi najavili su da će sporazum biti zaključen do kraja 2025. godine. Indija je nedavno postala treće najveće tržište automobila na svijetu s više od pet milijuna prodanih vozila u 2023., što je dovoljan mamac Bruxellesu.
No indijski pregovarači slove za „najtvrdokornije na planetu”. New Delhi odbija standardnu europsku vezu trgovine i održivog razvoja, a usklađivanje s pravilima poput europskog mehanizma za ugljičnu granicu dodatna je zapreka. Diplomati priznaju da će konačni dokument vjerojatno biti „skrojen po mjeri” – uži od uobičajenih sporazuma EU-a, ali politički podnošljiv s obje strane.
Dva istodobna procesa otkrivaju staru dilemu Bruxellesa: kako otvoriti strana tržišta, a istodobno ublažiti otpor kod kuće – i sve to pod sve kraćim geopolitičkim rokovima.
