Europa – potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu i sve nemirnijim susjedstvom – napokon počinje ozbiljno ulagati u sigurnost, zaključuje stručni savjetnik IRMO-a Krševan Antun Dujmović.
Europska komisija predložila je novi sedmogodišnji proračun (2028.-2034.) „težak” oko dva bilijuna eura, odnosno 1,26 % zajedničkog BDP-a 27 članica. Iako je riječ o rekordnom iznosu, najveći dio sredstava i dalje odlazi na koheziju, poljoprivredu i digitalizaciju.
Ono što se mijenja jest stav prema obrani:
• Inicijativa ReArm Europe/Readiness 2030 omogućit će državama članicama mobiliziranje do 800 milijarda eura za vojnu industriju. • Instrument SAFE nudit će zajedničke zajmove vrijedne 150 milijarda eura za nabavu oružja i opreme.
„Dolaskom Vladimira Putina na vlast 2000. godine, stvari se dramatično mijenjaju za Europu jer Putinova Rusija želi obnovu Ruskog Carstva”, podsjeća Dujmović i dodaje da je Bruxelles godinama ignorirao znakove – od Gruzije 2008. do okupacije dijelova Moldove.
SAD i dalje nadmašuje Europu: američki obrambeni proračun približava se bilijunu dolara godišnje, dok je europski iznos za obranu tek dio sedmogodišnjeg okvira. No, na nedavnom summitu u Den Haagu NATO je postavio novi cilj – 5 % BDP-a za obranu do 2035. – što su prihvatile sve članice osim Španjolske.
Dujmović ocjenjuje da će pojačana izdvajanja biti „zamašnjak razvoja cjelokupnog gospodarstva” i vratiti povjerenje Europljana u vlastite snage, ali upozorava da se bez američke vojne prisutnosti „Europa ne može osloniti samo na sebe”.
Hrvatska, kaže, ostaje sigurna zahvaljujući članstvu u NATO-u i EU-u te obnovi vlastitih oružanih snaga. „Ulaganje u sigurnost nije trošak, nego investicija”, poručuje, podsjećajući na nestabilnost zapadnog Balkana i nove hibridne prijetnje.
Podsjetio je i na propuštenu priliku iz 2008., kada su Francuska i Njemačka vetom zaustavile ulazak Gruzije i Ukrajine u NATO: „Posljedice vidimo danas – komadanje ovih država od strane Rusije.”
Zaključak stručnjaka: Europa se, iako zakašnjelo, budi iz „pacifističke uljuljanosti”. Snažnija obrana, tješnja suradnja s Amerikom i veća ulaganja u vojno-industrijski kompleks trebali bi postati nova norma Europske unije.