MALI LOŠINJ – Povijesna skalinada Brdina, koja s gotovo 200 kamenih stuba spaja luku s uzvisinom kod župne crkve Porođenja Blažene Djevice Marije, posljednje je dvije godine doživjela preobrazbu kakvu stanovnici i gosti otoka nisu pamtili.
„Brdinu iz djetinjstva pamtim kao prljavi dio, slabe rasvjete, no vidim da sada ljudi ondje više prolaze i sjede na klupicama”, kaže Dalibor Cvitković, direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja. Na inicijativu njegove ustanove 2021. i 2022. ondje su postavljene dizajnirane klupe, žardinjere s bugenvilijama i puzajućim ružmarinom te ukrašena vrata bivše školske zgrade. Uređenje je, uz pomoć Grada i komunalnog poduzeća, stajalo oko 8–10 tisuća eura.
Inspiracija je, otkriva Cvitković, stigla iz slovenske Izole. Prvotno se razmišljalo o Ulici Vladimira Gortana, no zbog kontejnera, klimatizacijskih jedinica i skučenog prostora, Brdina je dobila prednost. "Jasno je da je prostor uzak, ali doživljaj koncerata na skalinadi drukčiji je nego na velikom trgu", dodaje.
Koncerti pod zvijezdama Prvi su tonove među stubama rasprostrli domaći Magic Guitars, a potom su, redom, nastupili Ibrica Jusić, Tina Vukov, Zoran Predin i Tedi Spalato. Od prošle zime Brdina je u adventskom ruhu: rasvjeta na dječjem igralištu, veliki adventski vijenac i popularna utrka „Od pjace do pjacala”, u kojoj trkači svladavaju svih približno 196 stuba.
Struka podsjeća da je riječ o zaštićenom spomeniku graditeljstva sagrađenom 1885. godine, projektiranom „po mjeri koraka magarca”. Kamenje krije i sustav odvodnje kišnice, danas zagušen. „Stepenice su povijesni prostor koji spaja prvi i drugi uspon lošinjskog pomorstva, dva razdoblja velikog prosperiteta našega grada. Najmanje što možemo učiniti jest održavati ih čistima, urednima i primjereno osvijetljenima”, naglašava povjesničarka umjetnosti Irena Dlaka.
Pogled prema budućnosti Planovi idu dalje. Ovog je ljeta, na inicijativu umjetnika Čazima Mehmetija, izrađena ulična instalacija na fasadi kuće Dubravka Mužića, a u pripremi je uređenje trga pred crkvom sv. Josipa, podno Brdine. „Bilo bi idealno da Kaštel postane vidikovac i izložbeni prostor – tada bi Brdina doista postala žila kucavica između starog i novog grada”, zaključuje Cvitković.
Nekad zanemaren prolaz tako se pretvara u živopisnu kulisu koja povezuje bogatu prošlost lošinjskog pomorstva s novim kulturnim sadržajima, a svaka dodatna nota i svjetlosna instalacija vraća život na kamene stube iz 19. stoljeća.