Bruxelles je prošlog tjedna još jednom naišao na mađarski zid: plan povjerenice za obranu Kaje Kallas da se iz Europskog mirovnog instrumenta (EPF) refundiraju troškovi zemalja koje za Ukrajinu kupuju ili daruju američke sustave Patriot ostao je bez potrebne jednoglasne potpore. Budimpešta i dalje blokira isplatu ukupno 6,6 milijardi eura, čime onemogućuje povrat novca državama poput Njemačke, Švedske i Nizozemske.
„Sve su zemlje danas tražile deblokadu sredstava”, rekla je Kallas nakon sastanka ministara vanjskih i obrane u Kopenhagenu, no uzalud. Bruxelles je Orbánu ponudio model „ne sudjeluj, ali ne koči”, sličan onome u NATO-u, no rješenja još nema.
Sljedeći koraci: do summita početkom listopada Komisija bi trebala objaviti listu država koje će preuzeti vodstvo u prioritetnim područjima – od streljiva kalibra 155 mm do bespilotnih letjelica – te precizan hodogram zatvaranja europskih kapacitetskih rupa. Estonija već glasno lobira da se iz zajedničkog proračuna financira Baltička obrambena linija.
Sporovi oko zaleđenih ruskih aktiva Uz snažan mađarski otpor, ministri se nisu uspjeli dogovoriti ni oko korištenja zamrznute ruske imovine za dodatnu potporu Kijevu. Belgija prednjači u skepsi, a zasad se Ukrajini preusmjeravaju samo dividende s tih sredstava – premalo, smatra Kallas.
Podijeljena je i rasprava treba li Izrael djelomično isključiti iz programa istraživačke suradnje Horizon, čija se sredstva mogu koristiti i za obrambene tehnologije.
Von der Leyen i Kubilius na istočnom krilu Za razliku od Kallas, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen vikend je provela u pozitivnijem tonu, obilazeći Poljsku, Finsku, Bugarsku i Estoniju. U Poljskoj je naglasak bio na osiguranju granice prema Bjelorusiji i Rusiji, u Bugarskoj je pozdravila izgradnju nove tvornice streljiva i tisuću radnih mjesta, dok je u Estoniji tema broj jedan ostala ruska prijetnja. Danas turneju završava u Litvi i Rumunjskoj.
Francusko-njemački projekt JEWEL Paralelno, Pariz i Berlin dogovorili su pokretanje zajedničke inicijative JEWEL – svemirski sustav ranog upozorenja na projektile, potpomognut mrežom kopnenih radara i ubrzanim razvojem EU-financiranog programa Odin’s Eye. Dvije vlade žele i proširiti krug korisnika transportnog zrakoplova A400M, te ubrzati rad na borbenom avionu nove generacije (FCAS) i tenku MGCS, unatoč ranijim nesuglasicama oko podjele posla.
SAFE krediti popunjeni do vrha Komisija je objavila da je svih 150 milijardi eura iz programa SAFE razgrabljeno: 19 država podnijelo je zahtjeve, dok se osam – među njima Njemačka i Švedska – odlučilo osloniti na vlastiti rejting, ali mogu sudjelovati u zajedničkim projektima. Privremene alokacije Bruxelles će dostaviti 9. rujna, a rok za detaljne planove trošenja istječe 30. studenoga. Bivši šef Europske obrambene agencije Nick Witney pita se koliko će vlade tolerirati komisijsko nadgledanje tako osjetljivih nabava.
Nove narudžbe na sjeveru Europe • Danska izdvaja 1,4 milijarde eura kako bi ukrajinske tvrtke otvorile proizvodne linije unutar danske obrambene industrije. • Norveška je potpisala najveću vojnu kupnju u svojoj povijesti – 11,5 milijardi eura za britanske fregate Type 26, čime će se s Ujedinjenim Kraljevstvom stvoriti zajednička flota od 13 protupodmorničkih brodova i dodatno učvrstiti NATO-ov sjeverni bok.
Tjedni kalendar pokazuje kako se nakon ljetne pauze brzina u Bruxellesu vraća uobičajenom tempu: od sastanka Odbora stalnih predstavnika (Coreper II) do Praškoga sigurnosnog summita i susreta povjerenika Tzitzikostasa s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, tema vojne mobilnosti i dalje je visoko na listi prioriteta.
