Novi njemački program potrošnje od oko bilijun eura, financiran zaduživanjem i usmjeren na infrastrukturu i obranu, postao je glavni oslonac europskih nada u oporavak 2026. godine, pokazuje anketa među 88 ekonomista. No stručnjaci se razilaze oko toga hoće li taj fiskalni paket potaknuti „europsku renesansu” ili tek kratkotrajno ublažiti postojeće slabosti.
• Prognoze rasta: anketirani očekuju da će gospodarstvo eurozone u 2026. porasti 1,2 %, a godinu poslije 1,4 % – u skladu s procjenama Europske središnje banke (ESB). • Inflacija pod kontrolom: velika većina vjeruje da će se cilj od 2 % dosegnuti 2027., uz tek 1,9 % u 2026. • Kamatne stope: tri četvrtine ispitanih vidi ključnu depozitnu stopu ESB-a na 2 % do kraja 2026., uz moguće podizanje na 2,25 % 2027.
Optimisti i skeptici
„Privatna potrošnja ima velik potencijal da ugodno iznenadi”, uvjeren je Jan von Gerich iz banke Nordea, dok Reijo Heiskanen iz finske OP Pohjole najavljuje „povratak [europskog] sjevera”.
Drugi pak upozoravaju na ograničen domet poticaja. „Povećana državna potrošnja mehanički će podići njemački rast, ali ključno je pitanje hoće li se to preliti u širi oporavak”, ističe Henry Cook iz MUFG-a. Felix Feather iz Aberdeena tvrdi da će se svatko tko čeka „značajan skok” njemačkog gospodarstva 2026. „vjerojatno razočarati”.
Vanjski utezi: Trumpove carine, Kina i moguće pucanje AI balona
Europsku industriju dodatno pritišću 15-postotne carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump i sve žešća konkurencija kineskih proizvođača. Iako dosad „nisu imale značajan negativan učinak”, upozorava Fabio Balboni iz HSBC-a, mnogi se boje da je to tek „vrh sante leda”. Apolline Menut iz Carmignaca drži da bi kineski izvoz mogao „dodatno isprazniti” EU industriju.
Potencijalni šok predstavlja i mogućnost nagle korekcije cijena američkih tehnoloških dionica. „Oštra korekcija vrijednosti američkih tehnoloških dionica ostaje najveći globalni rizik”, napominje Christian Schulz iz Allianz Global Investorsa, dok bivši glavni ekonomist OECD-a John Llewellyn upozorava na rastući rizik financijske krize koja bi se prelila na druga gospodarstva.
Šansa za pozitivni preokret
Dio analitičara vidi i svjetliju varijantu: završetak rata u Ukrajini ili održivo primirje moglo bi, prema Christopheu Boucheru iz ABN AMRO Investment Solutionsa, „značajno smanjiti geopolitičku neizvjesnost i povećati povjerenje”. U takvom scenariju niže cijene energije, veća ulaganja i fiskalni poticaji mogli bi, kako vjeruje Reinhard Cluse iz UBS-a, pokrenuti „pozitivan krug” i istinsku „europsku renesansu”.
Zaključak
Hoće li bilijun eura iz Berlina biti iskra koja će ponovno zapaliti rast ili tek kratkotrajni zaštitni sloj protiv globalnih vjetrova – ostat će ključno pitanje europske ekonomije uoči 2026.
