Više od 2,2 milijarde eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) već je sjelo na račune 100 najvećih korisnika – dvostruko više nego godinu ranije. Iako su isplate ubrzane, struktura dobitnika nije se bitnije promijenila: javni sektor i državne tvrtke i dalje odnose lavovski dio kolača, dok privatni projekti ostaju iznimka.
Najveći pojedinačni korisnik je Plinacro, kojem je za proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku i jačanje plinske infrastrukture isplaćeno više od 230 milijuna eura. Slijedi Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) s preko 140 milijuna eura namijenjenih modernizaciji elektroenergetske mreže. Više od 100 milijuna eura primili su i Hrvatske vode te Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Komunalni projekti i dalje su najbrojniji: više od 50 zahvata vodoopskrbe i odvodnje koje provode lokalna komunalna poduzeća već je povuklo gotovo 480 milijuna eura, a iznos će rasti kako se radovi približe završetku. Obnova potresom oštećenih zgrada i energetska sanacija javnih objekata također zauzimaju velik udio – četrdesetak takvih projekata dobilo je oko 470 milijuna eura, pri čemu se ističu Grad Zagreb, bolnice i resorna ministarstva.
Privatni sektor ostaje u drugom planu. Među rijetkim izuzecima je Project 3 Mobility, kojem je za razvoj autonomnih vozila doznačeno oko 90 milijuna eura. Ostali poduzetnički pothvati tek sporadično ulaze među najveće korisnike.
Dok se novac povlači bez većih zastoja, 2025. donosi novu brigu: najveći dio projekata mora biti završen do 30. lipnja 2026. Mnogi su tek u fazi provedbe, što znači da će se tijekom idućih osamnaest mjeseci morati privesti kraju najveći dio radova i investicija.
Hrvatska je, pokazuje lista, uspješna u povlačenju europskih sredstava. No konačna će se ocjena NPOO-a mjeriti ne samo po milijardama koje su stigle, nego i po tome koliko će projekata doista biti dovršeno na vrijeme i hoće li ulaganja trajno podići produktivnost gospodarstva.