Nakon osam desetljeća suzdržanosti, Berlin se sprema dramatično ojačati svoje oružane snage. Prema internom dogovoru vladajuće koalicije CDU-SPD, broj aktivnih pripadnika Bundeswehra trebao bi do kraja desetljeća porasti sa sadašnjih 186 000 na 260 000 vojnika, uz oko 200 000 rezervista.
Vladin prijedlog zakona u Bundestag stiže do kraja godine. Predviđa se da će od sljedećeg ljeta svi građani koji navrše 18 godina morati u vojnu evidenciju, a od 2027. i na obvezni zdravstveni pregled. Prvo će se oslanjati na dragovoljce, no ako se ciljane brojke ne dosegnu, otvorena je mogućnost ponovne uvođenja obaveznog roka. Oni koji se pozovu na prigovor savjesti »dug društvu« mogli bi odraditi u staračkim domovima, vrtićima ili vatrogasnim postrojbama.
Jačanje njemačke vojske uklapa se u širi trend unutar Europske unije: europske članice NATO-a nastoje preuzeti veću ulogu u kolektivnoj obrani, dok se američko vojno prisustvo postupno smanjuje. Ipak, ambiciozni plani Berlina ne prolaze bez zadrške. Starije generacije uglavnom podupiru ideju, smatrajući da će veća vojska ojačati sigurnost i pridonijeti »odgoju« mladih. Mladi, pak, strahuju od ratnih rizika i gubitka godinu dana života u kasarnama.
Politička analitičarka dr. Jadranka Polović sa Sveučilišta u Zagrebu upozorava na povijesne i sigurnosne implikacije: „Niti jedna militarizacija u principu nije dobra, a posebice militarizacija Njemačke koja ima iza sebe povijest dvaju svjetskih ratova. S jakim vojskama Njemačke, Poljske i Francuske, ukoliko dođe do daljnjih destablizacija na europskoj političkoj sceni situacija može postati vrlo zaoštrena.”
Hoće li dobrovoljni model biti dovoljan ili će se Njemačka ponovno okrenuti obavezi nošenja uniforme, odlučit će se u godinama pred nama, dok Europa traži novu ravnotežu između vlastite sigurnosti i pouka prošlosti.