Bruto domaći proizvod Hrvatske u posljednja je dva desetljeća nominalno porastao tri puta, pokazuje usporedba dostupnih podataka Svjetske banke. Sličnu dinamiku bilježe i proračunski prihodi i rashodi, pa istodobno jača i uloga države u raspodjeli novostvorene vrijednosti.
Premda Vlada ističe da „nikad nije bilo bolje”, brojke upozoravaju na nekoliko dubinskih problema:
• BDP per capita također je znatno porastao, ponajviše u posljednjim godinama zahvaljujući uvođenju eura te priljevu sredstava iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.
• Demografski pad – manje stanovnika automatski podiže prosjeke po glavi stanovnika, pa dio nominalnog napretka prikriva gubitak radne snage i dugoročnog potencijala rasta.
• Udio države ostaje visok: približno trećina novostvorene vrijednosti završava kroz proračunsku potrošnju, što smanjuje prostor za privatne investicije i poduzetničke inicijative.
Ukupno gledano, Hrvatska danas doista stoji bolje nego početkom 2000-ih, no struktura tog rasta – oslonjena na javnu potrošnju i vanjske transfere, uz sve manju radnu populaciju – otvara pitanja o održivosti pozitivnih trendova u godinama koje dolaze.