Baranja broji 128 registriranih pčelara sa ukupno 7 112 pčelinjih zajednica, što u prosjeku znači 55 košnica po pčelaru. Unatoč toj snazi Pčelarska udruga Baranje i dalje se bori s viškom neprodanog meda.
Predsjednik udruge Stipan Kovačić upozorava da ključni problem više nije prinos nego tržište: „Naš glavni cilj mora postati prodaja, a ne proizvodnja… naš moto mora postati ‘kupujmo domaći – baranjski med’.” Dodaje da jeftini uvozni med i preniske otkupne cijene destimuliraju lokalne proizvođače, pa se sve više oslanjaju na izravnu prodaju i internetske kanale.
U idealnim klimatskim godinama baranjski pčelari iz svojih košnica izvrcaju najmanje 150 tona meda, prosječno 15 – 20 kilograma po košnici. Ipak, domaći proizvod teško nalazi put do potrošača jer „nakupci i otkupljivači ruše cijenu do razine na kojoj se pčelariti jednostavno ne isplati”, kaže Kovačić.
Kako bi se približili kupcima, udruga je organizirala 4. Dane baranjskog meda, popraćene 19. ocjenjivanjem kvalitete. Na natjecanje je pristigao 71 uzorak sedam vrsta meda – bagremov, lipov, medljikovac, kestenov, suncokretov, od uljane repice i cvjetni. Nijedan uzorak nije diskvalificiran zbog previše vode, što, prema organizatorima, potvrđuje napredak u tehnologiji vrcanja i skladištenja.
Šampionom je proglašen Zoran Andrić s cvjetnim medom, drugo mjesto osvojilo je Pčelarstvo Jurić iz Šumarine za medljikovac, a treće Vlatko Pletikapić iz Belog Manastira također za cvjetni med. Kovačić poručuje kolegama da upravo ovakve manifestacije, uz uređen vlastiti „medeni kutak”, mogu biti najbolji put do kupaca – i spas za domaći med koji zaslužuje bolji plasman.